Osnovno pitanje svakog proizvođača je – šta je potrebno, odnosno na koje sve propise treba obratiti pažnju, pri pokretanju prerade vlastitih proizvoda i njihovom plasiranju na tržište. U tom kontekstu, Jedinica za koordinaciju poljoprivrednih projekata pri Ministarstvu poljoprivrede RS objavila je vodič za preradu voća i povrća u objektima malog kapaciteta. Brošura je izrađena s ciljem da kroz sredstva Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD) proizvođačima pruže potrebna pojašnjenja radi povećanja vrijednosti proizvoda.
Kroz sedam koraka je malim proizvođačima, dato pojašnjenje na koji način da djeluju.
Važeći propisi
Kako bi se zadovoljili zahtjevi koje moraju ispunjavati prehrambeni proizvodi stavljeni na tržište, bitno je upoznati se s važećim propisima koji uređuju oblast hrane. Da bi se neki prehrambeni proizvod stavio na tržište mora, zadovoljiti minimalne uslove kvaliteta i bezbjednosti kako ne bi ugrozio zdravlje potrošača.
Sva hrana bez obzira na vrstu ili prirodu njene proizvodnje mora da postigne isti nivo sigurnosti. Međutim, propisani zahtjevi za higijenu hrane mogu da budu pretjerani i neproporcijalni za prerade na gazdinstvu i zanatsku proizvodnju pa je predviđena fleksibilnost u cijelom higijenskom paketu propisa. Donijete su nacionalne mjere koje predviđaju olakšice i specifičnosti i to usvajanjem Pravilnika o uslovima odstupanja koja se odnose na subjekte u poslovanju s hranom koji imaju mali obim proizvodnje.
Pravilnik reguliše:
šta su to male količine proizvoda, odnosno koji su limiti do kojih važe fleksibilnosti za različite proizvodnje (npr. količinu prerađenog voća ili povrća) i preko toga fleksibilnosti ne važe,
propisuju područje, odnosno tržište gdje je moguć plasman,
određuju tačna odstupanja od propisa ili prilagođavanja propisa, jer fleksibilnost nisu nekontrolisani izuzetci, već tačno definirane mogućnosti koje su na raspolaganju.
Registracija prerade
Bitno je naglasiti da se proizvodnja hrane i prerada voća i povrća u proizvode namijenjene ishrani ljudi ne smije vršiti bez upisa u Centralni registar objekata koji vodi resorno ministarstvo. Proizvođač prethodno mora biti upisan u Registar poljoprivrednih gazdinstava. Potom, dostaviti dokaz o uplati administrativne takse ili taksene markice u iznosu od 10 KM, kao i tehničke podatke o opremi na kojoj će se vršiti prerada.
Sami proizvodi su podijeljeni u nekoliko grupa: jestiva biljna ulja i masti, voćni sokovi i slični proizvodi, voćni džemovi, želei, marmelade, pekmezi, čajevi, sirće i prerađeni proizvodi od voća i povrća. Da bi proizvod, nastao preradom, bio pravilno opisan neophodno je to uraditi kroz proizvođačku specifikaciju. Riječ je o “ličnoj karti” proizvoda, jer se tu nalaze se svi podaci, u smislu kako je nastao, od čega je pripremljen, na koji način, i slično.
Objekti, deklaracija i obaveze
Kod pogona za proizvodnju je bitno definirati šta se smatra proizvodnim pogonom, a šta ne, te jasno propisati osnovne minimalne tehničke i proceduralne zahtjeve koji će osigurati da hrana bude usaglašena s važećim propisima. Na početku je najvažnije dobro isplanirati gdje će se organizirati prerada voća i povrća. U procesu registracije se dostavljaju podaci o lokaciji objekta, instaliranim kapacitetima, površini objekta, uvedenim standardima, registriranoj djelatnosti, broju zaposlenih i slično.
Prostorije, prostori i oprema za proizvodnju i promet hrane, mogu biti u sastavu samog poljoprivrednog gazdinstva. Proizvođač osigurava da aktivnosti u stambenom dijelu ne ugrožavaju uslove higijene i sigurnosti hrane. U cilju osiguranja njenog kvaliteta potrebno je da se za svaki proces proizvodnje hrane uradi temeljna analiza čitavog procesa (od ulaza sirovina i pomoćnih materijala do otpreme gotovog proizvoda) u skladu s HACCP principima.
Deklaracija proizvoda predstavlja značajan aspekt prezentacije hrane i regulirana je Pravilnikom o pružanju informacija potrošačima o hrani koji propisuje obavezne podatke na etiketi proizvoda, kako bi potrošač dobio sve informacije o proizvodu koji kupuje i bio u mogućnosti da donese odluku o kupovini bez rizika da bude doveden u zabunu.
Svi privredni subjekti dužni su da prijave prihode u Poresku upravu RS i da regulišu obaveze prema Fondu zdravstvenog osiguranja RS i Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje RS. Obaveze se mogu izračunati korištenjem kalkulatora. Pored ove obaveze, proizvođači koji svoje proizvode pakuju u ambalažu i kao takve stavljaju na tržište u ukupnoj količini većoj ili jednakoj 100 kg ambalaže na godišnjem nivou, dužni su ambalažu prijaviti Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS ili Fondu za zaštitu okoliša FBiH, ovisno na kojem tržištu prodaju, piše Agroklub.ba.
