Podizanje kamatnih stopa Američkih Federalnih rezervi za 0,25, ako istu odluku ne bude pratila i Evropska centralna banka, neće se odraziti na bankarski sistem u BiH, koji je, uvjeravaju stručnjaci, stabilan.
Novo podizanje kamatnih stopa gurnulo bi ekonomiju u recesiju, jer ono nije dovoljno da se inflacija zaustavi.
Odluka FED-a da podigne kamatne stope neće imati nikakvog uticaja na bankarski sistem BiH, ocjenjuju stručnjaci. Oprezan treba biti prilikom novih investicija, jer su krediti sada skuplji. Nedavno je u BiH došlo do blagog rasta kamata na kredite, ali su optimistične prognoze da će se inflacija usporavati do kraja ove godine.
“Udruženja banaka BiH 3.13. Došlo je do blagog povećanja AKO ECB podigne referntnu kamatnu stopu porašće EURIBOR, a one kamate koje su ugovorene tako da su Eurobibor plus nešto,jedan ili dva, porašće, jer kad poraste osnovica porašće i i ukupna kamatna stopakamtnih stopa na kredite jer na to banke imaju pravo. Regulator se sprema napraviti mjeru kojom banke mogu podići kamatnu stopu na kredite onoliko koliko su podigle i na depozite, tako da će to spriječiti neki rast kamata na kredite, a sam bankarski sistem je stabilan”, Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.
Situacija bi se mogla jedino promijeniti jedino u slučaju da Evropska centralna banka odluči da ponovo podigne kamatne stope.
“Ako ECB podigne referntnu kamatnu stopu porašće EURIBOR, a one kamate koje su ugovorene tako da su Eurobibor plus nešto,jedan ili dva, porašće, jer kad poraste osnovica porašće i i ukupna kamatna stopa”, smatra predsjednik Fiskalnog vijeća RS.
Prema posljednjim podacima inflacija potrošačkih cijena početkom godine iznosila je 14,1 odsto.
Centralna banka BiH: „Očekuje se da će inflacija u prvoj polovini tekuće godine biti povišena te da će se postepeno smanjivati tokom cijele 2023. godine. Procjene temeljne inflacije ukazuju da trenutna ukupna inflacija u BiH nije visoka.“
Dok se čeka usporavanje inflacije, poput primjerice u oblasti nekretnina za koje se očekuje smanjenje cijena, to se nažalost neće reflektovati na hranu, koja će i nastaviti da poskupljuje.
“Ono što će ubuduće uticati na inflaciju to je cijena hrane, a ona učestvuje najviše u strukturi potrošnje, mi nemamo svoju hranu, platni deficit u hrani jednak je našoj proizvodnji”, Aleksa Milojević, ekonomist.
Infalciju, međutim, smatraju stručnjaci, iako će se usporiti ne može zaustaviti samo rast kamatnih stopa, jer se može lako ekonomija gurnuti u recesiju, što se ističu već i dešava u pojedinim zemljama. (BHRT)
