Prije nekoliko dana, medijima je odjeknula vijest o novom Nacrtu Zakona koji je privukao pažnju zbog mogućnosti uvođenja neradne nedjelje za radnike u Federaciji BiH.
Dok se mnogi fokusiraju na rasprave o neradnoj nedjelji i njenim posljedicama, postoji član zakopan unutar teksta Nacrta Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji bi mogao imati potencijalno dobre posljedice za građane.
Član 38 otvara vrata prema transformaciji koja se odvija ispod površine – samouslužno točenje goriva na benzinskim pumpama.
Često zanemarujemo koliko velika promjena može proizaći iz zakonodavstva, a upravo Član 38 donosi inovaciju u načinu kako ćemo koristiti benzinske pumpe.
Ova promjena neće samo donijeti novu tehnološku dimenziju u načinu na koji sipamo gorivo, već će i oblikovati svijet radne snage. Pitanje o smanjenju broja radnika na benzinskim stanicama postaje ključno, otvarajući diskusiju o promjenama u zapošljavanju, obuci i budućnosti radnika u tom sektoru.
Vlada Federacije namjerava raspravljati o ovom zakonu na jesen. U slučaju da se usvoji, on dalje ide u parlamentarnu proceduru.
Samouslužno točenje goriva bi moglo smanjtii cijene za 5-10 feninga
Tim povodom, N1 je razgovarao sa federalnim ministrom trgovine Amirom Hasičevićem.
“Mi smo razgovarali i sa udruženjima poslodavaca i sa distributerima nafte. Oni često imaju potrebu da u drugoj smjeni obezbijede samouslužno točenje. Čak se ta potreba javlja i tokom dana kada su velike gužve ili kada radnici uzimaju pauze,” objasnio je ministar Hasičević.
Međutim, on je kazao da je jedan od najvećih problema propis koji je u našem zakonu ostao iz vremena Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
“Radi se o pravilniku koji se bavi rukovanjem opasnim i zapaljivim materijama. Zbog toga su inspektori i bili zaduženo da kazne osobe koje su htjele same nasuti gorivo,” kazao je on.
Ministar Hasičević je objasnio da bi novim zakonom bile predviđene dvije vrste samouslužnih servisa na benzinskim pumpama. U prvoj instance se podrazumijeva da je prisutan radnik na benzinskoj stanici i mora imati protupožarnu licencu.
“Drugi način podrazumijeva samouslužno automatsko točenje goriva. To je isti metod koji je prisutan na Zapadu gdje izvršite uplatu željenog iznosa goriva debitnom ili kreditnom karticom i dobijete račun koji seknirate i onda vam se sipa automatski taj iznos koji je na računu. U Federaciji to još uvijek nije prisutno, ali Republici Srpskoj ta vrsta prakse već zaživljava.
“Ono što smo mi uočili je da bi s takvim načinom sipanja goriva u određenim vremenskim terminima, na primjer poslije ponoći ili u drugoj smjeni – poslije 11 sati navečer, cijena goriva mogla biti manja za pet ili 10 feningi,” naglasio je ministar.
Na pitanje da li bi takav način točenja goriva uticao na smanjenje broja zaposlenih na benzinskim stanicama, ministar Hasičević je kazao da je pri razmatranju o izmjenam azakona to bilo jedno od prvih pitanja o kojima se raspravljalo.
“Poslodavci imaju hronični problem nedostatka radnika i njihovog rasporeda rada u dvije ili tri smjene,” kazao je ministar, navodeći da Evropska unija vrši pritisak na bolje usklađivanje zakona i modernizaciju ovih sistema.
Mogući gubitak radnih mjesta na benzinskim pumpama?
N1 je također razgovarao s generalnim direktorom jedne od najvećih naftnih kompanija u BiH Hifa-Oil, Venan Hadžiselimović. On je otkrio njihove planove i razmišljanja o mogućim promjenama.
Na pitanje da li kompanija Hifa-Oil planira uvesti opciju samoposluživanja na svojim benzinskim stanicama, Hadžiselimović je odgovorio:
“Ukoliko se donese Zakon o trgovini koji tretira samousluživanje, svakako da planiramo uvesti i tu opciju.”
Upitan šta očekuju po pitanju uticaja prelaska na samoposluživanje na korisničko iskustvo i zadovoljstvo vozača, Hadžiselimović ističe:
“Mislimo da neće uticati negativno. Dosta vozača koristi iste forme točenja na putovanjima u inostranstvu gdje je ova forma točenja već odavno uvedena. Takođe, postoje situacije u kojima korisnici, čekajući na pružanje usluga i usljed objektivnih razloga, samousluživanjem ubrzavaju proces točenja i dolaska i odlaska sa benzinske pumpe, što rezultira većim zadovoljstvom brzinom rješavanja točenja goriva.”
Što se tiče smanjenja radne snage usljed izmjena zakona, Hadžiselimović objašnjava da bi samoposluživanje smanjilo broj uposlenika, ali ne na štetu kvaliteta pružene usluge.
“Oni koji bi ostali da pružaju druge usluge osim točenja goriva, bi imali daleko veću mogućnost za pružanje većeg nivoa usluga unutar objekata. Radna snaga bi također bila motivirana da smanjenjem usluge točenja posveti značajniju pažnju na druge poslove koje bi obavljali tokom svog redovnog rada,” kazao je Hadžiselimović za N1.
Hadžiselimović naglašava da, osim što će se osloniti na novi nacrt zakona, kompanija Hifa-Oil vidi ovaj korak kao dio šireg usmjerenja ka optimizaciji korisničkog iskustva i unapređenju kvaliteta usluga.
Ekonomski interes, ali i prava radnika
Dok novi Nacrt Zakona o trgovini izaziva debatu o budućnosti benzinskih pumpi, važno je naglasiti da različita mišljenja ne samo da oživljavaju ovo pitanje, već i potiču dublje razumijevanje postojeće problematike. Ove različite perspektive otvaraju prozor u potrebu za pažljivim upravljanjem inovacijama kako bi se osigurala ravnoteža između tehničkog napretka i interesa radnika.
Jasno je da se promjene ne smiju uvoditi preko noći i da treba uzeti u obzir potencijalne posljedice kao i njihovu sanaciju. Upravljanje inovacijama nije samo izazov za kompanije kao što je Hifa-Oil, već i za društvo u cjelini. Neophodno je uzeti u obzir ekonomsku efikasnost, ali i radničke interese i zaštitu prava radnika.
U konačnici, Član 38 postavlja temelje za važnu raspravu koja će ne samo oblikovati budućnost rada benzinskih pumpi, već i oslikati način na koji društvo pristupa inovacijama i promjenama.
Autor: N1
