Programi Zavoda za zapošljavanje FBiH omogućuju ženama da počnu mijenjati crnu statistiku i pretvore ideje u biznis
Pedesetpetogodišnja Zrinka Šimunić iz Sarajeva vrijedno prevodi sa francuskog jezika u radnom kutku koji je preuredila u svom stanu u centru Sarajeva. Nakon što 15 godina nije imala stalno zaposlenje, znanje francuskog jezika i višegodišnje iskustvo u prevođenju iskoristila je da pokrene obrt za prevođenje i lingvističke usluge. Kaže da joj je biznis koji je pokrenula promijenio život, da uživa otkako je od nezaposlene žene postala poduzetnica i da svaki dan uživa u svom radu. Sve to, kako kaže, utiče na njeno samopouzdanje.
POREZI I KLIJENTI
Zrinka je profesorica francuskog jezika i književnosti i doktorantica lingvistike. Osim prevođenja na francuski i sa francuskog, kroz obrt nudi i usluge prevođenja na druge jezike Evropske unije.
– Usluge koje nudim su prevođenje, lektura, transkreacija, što je slobodnije prevođenje, dakle, kad klijent od vas zahtijeva da na osnovu teksta koji je na njegovom jeziku, vi na svom jeziku slobodnije pišete, usluge transkripcije, objašnjava Zrinka.
Obrt Lege artis Zrinka je pokrenula u proljeće 2021. godine. Za pokretanje biznisa bio joj je potreban novac, a ona je šansu prepoznala u programu Zavoda za zapošljavanje FBiH, koji je sufinansirao samozapošljavanje žena.
– Bilo mi je jasno da na početku moram da imam neka sredstva, jer ako nemate nešto na početku, teško je krenuti u posao, objašnjava Zrinka.
Od Zavoda je dobila nešto više od 6.000 KM, od kojih je plaćala poreze, doprinose i finansirala dio troškova za pokretanje obrta tokom 12 mjeseci. Zahvalna je na toj prilici jer, kako kaže, bez novčane pomoći ne bi se usudila krenuti u pokretanje vlastitog biznisa.
– Dok nađete klijente, dok malo krene posao, ne možete odmah u startu odvajati 400 maraka za doprinose. Tako da to puno znači da krene posao, kaže Zrinka i dodaje kako bi se bez pomoći teško usudila pokrenuti obrt od nule.
Od 2018. godine federalni Zavod sufinansira zapošljavanje i samozapošljavanje žena kroz dvije mjere koje su namijenjene samo ženama. Te mjere su, ističu, uveli kako bi doprinijeli zapošljavanju žena koje na tržištu rada mnogo teže nalaze posao i koje, prema podacima od kraja juna 2022, čine više od polovine nezaposlenih u FBiH.
– Mi smo na osnovu tih pokazatelja, kretanja na tržištu rada i statističkih podataka u Federaciji BiH kreirali mjere. Naravno, ima tu mjera koje su namijenjene svim nezaposlenim osobama, kao što je periodično zapošljavanje, prilika za sve i u tim mjerama također učestvuju žene. Međutim, i pored tih mjera, mi smo kreirali posebne mjere kako bismo ispoštovali tu kategoriju koja je evidentno više na evidenciji nezaposlenih u FBiH, navodi Haris Čuljević, stručni suradnik za odnose s javnošću u FZZ-u.
Kroz mjeru sufinansiranja zapošljavanja žena poslodavci imaju priliku zaposliti žene koje su na evidenciji nezaposlenih osoba. Druga mjera – Poduzetništvo za žene namijenjena je nezaposlenim ženama koje odluče pokrenuti biznise.
LOŠ POLOŽAJ
U Zavodu ističu da njihove mjere imaju pozitivan učinak, jer oko 60 posto zaposlenih nastavlja sa radom i nakon što od Zavoda prestanu dobijati novčanu podršku.
Podaci federalnog Zavoda za zapošljavanje pokazuju da žene čine 59 posto nezaposlenih osoba u Federaciji BiH. Uprkos lošijem položaju na tržištu rada, ne postoje podaci o broju žena vlasnica i suvlasnica poslovnih subjekata.
Anela Karahasan, koordinatorica programa za ekonomsko osnaživanje žena pri Privrednoj komori FBiH, kaže da su predrasude, strah od neuspjeha, sramežljivost, osude, nerazumijevanje i izostanak podrške za ideju često eliminatorni prilikom odlučivanja o otvaranju vlastitog biznisa, piše Oslobođenje.ba .
