Hrvatsko tržište rada već godinama trpi hronični nedostatak kvalifikovanih radnika, a broj stranih radnika u zemlji se u posljednjih pet godina povećao čak pet puta. Kako bi se popunile praznine na tržištu, sve više mladih iz Generacije Z ulazi u radni sektor, donoseći sa sobom značajne promjene u radnim navikama i očekivanjima.
Mnogi od njih su svoje obrazovanje završavali tokom pandemije COVID-19, što je utjecalo na njihov pogled na svijet i pristup poslu. Prema riječima Jasminke Martinović, direktorice granskih udruženja Hrvatske udruge poslodavaca, Generacija Z se uveliko razlikuje od prethodnih generacija jer često mijenja poslove i ne osjeća snažnu lojalnost prema kompanijama.
Za njih je ključna ravnoteža između privatnog i poslovnog života, ne pridržavaju se tradicionalnih radnih normi, a mnogi čak nisu upoznati s institucijama poput Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Rast broja stranih radnika i integracija na tržište
Martinović ističe da najviše stranih radnika u Hrvatskoj dolazi iz Bosne i Hercegovine, dok je broj radnika iz Nepala već premašio broj radnika iz Srbije. Hrvatska udruga poslodavaca u saradnji sa sindikatima zagovara donošenje strategije za integraciju kako domaćih, tako i stranih radnika.
Pritom se naglašava potreba za uzimanjem u obzir kulturnih, vjerskih i socioloških karakteristika stranih radnika kako bi se olakšala njihova prilagodba.
Jedan od ključnih zahtjeva poslodavaca odnosi se na ubrzanje procesa učenja hrvatskog jezika za strane radnike. Trenutno, država nudi vaučere za učenje jezika, ali je uslov da radnik boravi u zemlji najmanje godinu dana.
Poslodavci smatraju da bi optimalno rješenje bilo omogućiti stranim radnicima da započnu učenje jezika odmah po dolasku na tržište rada ili čak prije dolaska u Hrvatsku.
