Iran je u petak saopćio da neće pregovarati o budućnosti svog nuklearnog programa dok je izložen izraelskim napadima. Istovremeno, Evropa nastoji uvjeriti Teheran da se vrati pregovorima, a Sjedinjene Američke Države razmatraju moguće uključivanje u sukob.
Sedam dana nakon početka ofanzive Izrael je saopćio da je pogodio desetke vojnih ciljeva, uključujući pogone za proizvodnju raketa, istraživačko tijelo u Teheranu koje je, kako tvrde, povezano s razvojem nuklearnog oružja, te vojne objekte u zapadnom i centralnom Iranu.
Kasnije je izraelska vojska objavila da je pogodila i baterije raketa zemlja–vazduh na jugozapadu Irana kako bi osigurala nadmoć u zraku. U iranskoj provinciji Huzestan čule su se snažne eksplozije, a najmanje četiri osobe su poginule, javila je novinska agencija IRNA.
Najmanje pet osoba povrijeđeno je kada je Izrael pogodio peterospratnicu u Teheranu koja je bila dom pekare i frizerskog salona, saopćila je novinska agencija Fars. Iranska protivzračna odbrana bila je aktivirana u petak uveče, dodao je Fars.
Iran je uzvratio ispalivši rakete na Berševu u južnom Izraelu i Haifu na sjeveru, pri čemu je oštećena i džamija iz osmanskog perioda, izjavio je izraelski ministar vanjskih poslova Gidon Saar. Video koji je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova Izraela također prikazuje značajnu štetu na obližnjoj visokoj zgradi koja udomljava podružnicu izraelskog Ministarstva unutrašnjih poslova.
Haifa, dom najprometnije luke i pomorske baze Izraela, pretrpjela je ozbiljna oštećenja. Prema iranskim vojnim izvorima, njihovi raketni i dronovski napadi u petak imali su za cilj vojne objekte, odbrambenu industriju, te komandne i kontrolne centre. Izrael je saopćio da je Iran lansirao dvadesetak raketa, a izraelska hitna pomoć navodi da su najmanje dvije osobe povrijeđene.
Izraelski izaslanik pri Ujedinjenim nacijama, Deni Danon, izjavio je pred Vijećem sigurnosti UN-a: „Until Iran's nuclear threat is dismantled“. Iranski predstavnik u UN-u Amir Seid Iravani pozvao je Vijeće sigurnosti da djeluje i izrazio zabrinutost zbog informacija da bi se SAD mogle uključiti u sukob.
Nuklearni rizici
Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, Rafael Grossi, upozorio je na moguće posljedice napada na nuklearne objekte. „Armed attack on nuclear facilities… could result in radioactive releases with great consequences within and beyond the boundaries of the state which has been attacked“, kazao je Grossi pred Vijećem sigurnosti.
Ovo upozorenje stiglo je dan nakon što je izraelski vojni zvaničnik rekao kako je bila „greška“ kada je vojni portparol saopćio da je Izrael pogodio nuklearnu elektranu u Bušeru. Izvijestio je da ne može ni potvrditi ni demantovati je li ruskom tehnologijom izgrađena elektrana bila pogođena.
Teheran je u petak saopćio da je njihova protivzračna odbrana bila aktivirana u Bušeru, bez iznošenja dodatnih detalja.
Izrael tvrdi da je odlučan uništiti iranske nuklearne kapacitete, ali i da želi izbjeći nuklearnu katastrofu. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres rekao je pred Vijećem sigurnosti da bi sukob između Izraela i Irana mogao „ignite a fire no one can control“ i pozvao sve strane da „give peace a chance“.
Rusija i Kina zatražile su hitnu deeskalaciju sukoba.
Bijela kuća saopćila je u četvrtak da će predsjednik Donald Trump u naredne dvije sedmice donijeti odluku o tome hoće li se SAD uključiti u sukob. Trump je u petak predsjedavao sastankom o nacionalnoj sigurnosti posvećenom Iranu, kojem su prisustvovali njegovi najbliži saradnici. Prema riječima američkog zvaničnika, posebni Trumpov izaslanik, Steve Witkoff, u stalnom je kontaktu s iranskim predstavnicima, a Katar posreduje u tim kontaktima.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči poručio je: „nema mjesta pregovorima sa SAD-om dok ne prestane izraelska agresija“. Ipak, nedugo nakon toga stigao je u Ženevu na sastanak sa evropskim kolegama kako bi razgovarao o nastavku pregovora o iranskom nuklearnom programu.
Dvojica diplomata izjavila su kako će Arakčiju biti saopćeno da su SAD i dalje otvorene za direktne pregovore, iako su šanse za značajan pomak, kako kažu, vrlo male.
Obogaćivanje uranijuma
Viši iranski zvaničnik rekao je Reutersu da je Iran spreman razgovarati o ograničenjima u obogaćivanju uranijuma, ali da bi svaki prijedlog koji uključuje „nulto obogaćivanje“ – odnosno potpuno ukidanje – bio odbačen, „especially now under Israel's strikes“.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gidon Saar izjavio je u Haifi kako sumnja u iskrenost iranskih namjera. „We know from the record of Iran they are not negotiating honestly“, rekao je Saar.
Izrael je pokrenuo ofanzivu na Iran prošlog petka, obrazlažući to tvrdnjom da je Teheran „na korak“ do razvoja nuklearnog oružja. Iran, koji insistira da njegov nuklearni program ima isključivo mirnodopsku svrhu, uzvratio je raketnim i dronovskim napadima na Izrael.
Iako Izrael nikada nije zvanično priznao posjedovanje nuklearnog oružja, u međunarodnoj javnosti vlada uvjerenje da ga posjeduje.
Prema podacima Agencije za ljudska prava Human Rights Activists News Agency (HRANA), koja iz SAD-a prati situaciju u Iranu, u izraelskim zračnim napadima poginulo je 639 ljudi, uključujući visoke vojne zvaničnike i nuklearne naučnike. Izraelske vlasti saopćile su da su iranski raketni napadi usmrtili 24 civila u Izraelu.
Brojke nije bilo moguće provjeriti iz nezavisnih izvora.
Zapadni i regionalni zvaničnici ocjenjuju kako Izrael nastoji srušiti vladu vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hamneija. Iranske opozicione grupe vjeruju da im dolazi prilika, no aktivisti koji su predvodili ranije proteste kažu da ne žele izazivati masovne nemire dok je zemlja pod napadima.
Iranski državni mediji izvijestili su o „skupovima solidarnosti i otpora“ u nekoliko gradova.
