Srebrenička banja Guber, iako su njena ljekovita svojstva poznata već stoljećima, zatvorena je već 30 godina. Planovi njene revitalizacije obilježeni su političko-privrednim vratolomijama i sudskim sporovima.
“Za godinu i po srebrenička Banja Guber biće u punoj funkciji i ovim značajnim, u svijetu poznatim ljekovitim vodama, neće više gazdovati privatni mešetari, koji do sada nisu uradili ništa. Dosta je prošlo vremena da ova banja nije počela raditi”, rekao je 18. oktobra 2020. godine u Srebrenici član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik.
Zahvaljujući na ovim riječima, načelnik Opštine Srebrenica Mladen Grujičić tada je, pored ostalog, kazao:
“Ovo je jedini resurs koji Srebrenici može vratiti život. Kada se vrati život, onda će se u Srebrenicu vratiti i ljudi koji su iz nje otišli.”
Međutim Guber voda i danas, već 30 godina, teče u kanalizaciju, a ljudi sve više odlaze i ne vraćaju se.
Historija srebreničkog liječilišta
Izvori vode koja liječi i u kojoj nema živih organizama u Srebrenici bili su poznati još prije dva milenijuma. O tome svjedoče natpisi iz 220. godine, na ostacima velikog rimskog kupatila u Sasama pored Srebrenice. Prva detaljna analiza vode Crnog Gubera izvršena je 1894. godine, i tada je proglašen za jedno od najboljih željezno-arsenskih prirodnih vrela našeg kontinenta. U vrijeme austrougarske uprave, voda Crnog Gubera je flaširana i prodavana širom Evrope i svijeta.
Lječilište “Guber” zvanično je otvoreno 1951. godine. Kao rezultat proučavanja 50 eminentnih stručnjaka iz različitih oblasti medicine u tadašnjoj Jugoslaviji Guber-voda s vrela Crni guber 1956. godine proglašena je lijekom u korekciji hipokromne anemije. Guber‑voda se prodavala u apotekama flaširana u plastične bočice od 400 mililitara. Do pred sami rat, banja je bilježila i do 90.000 noćenja i godišnji prihod od oko tri miliona dolara.
Političko-privredne vratolomije
Banja je nekoliko godina iza rata tavorila, zatim je, zajedno sa pripadajućim objektima, u novembru 2009. od Opštine Srebrenica za 1,3 miliona KM kupuje investitor iz Prijedora Radojica Raktovac i počinje izgradnju novih, modernih hotelsko-banjskih kapaciteta koji su trebali početi s radom do kraja 2011. godine. Nedugo zatim, nakon promjene stranaka u vlasti RS, pravo na eksploataciju vode dobija kompanija AD Argentum. Gradnja se zaustavlja. Sudski proces o tome ko polaže pravo na koncesiju i eksploataciju vode traje godinama.
Iako nije sasvim jasno da li je višegodišnji sudski spor okončan pravosnažno, kao ni to ko je danas vlasnik objekata banje, Vlada RS-a je formirala tim za realizaciju projekta osnivanja JZU Specijalna bolnica Banja Guber Srebrenica i 18. oktobra 2020. godine u Srebrenici Milorad Dodik riječima sa početka teksta najavljuje izgradnju specijalne zdravstvene ustanove za liječenje ljekovitom vodom iz Gubera, koja će biti u državnom vlasništvu, a u sastavu Instituta “Miroslav Zotović” iz Banjaluke.
Načelnik opštine Srebrenica Mladen Grujičić tada je novinarima kazao da će Vlada RS u Banju uložiti 40 miliona maraka.
“U naredne četiri godine za izgradnju objekata, infrastrukturu i ostale potrebne sadržaje, na godišnjem nivou, bit će ulagano po 10 miliona maraka”, kazao je Grujičić.
Angažman kontroverznih stručnjaka
Najavljena su brojna ispitivanja vode, zemljišta i vazduha. Do sada je protekla gotovo polovina vremena u kojem je najavljeno pokretanje banje, a da u Srebrenici nema vidljivih naznaka da se bilo šta radi.
Održane su samo dvije konferencije. Na prvoj, u martu 2021. godine, rečeno je da se analizom šest izvora potvrdila ljekovitost vode. Analizu je radio Institut za rehabilitaciju iz Beograda. Uzimani su uzorci sinus vode, ljepotice, očne vode i izvora Velikog Gubera, kao i uzorci blata nataloženog željezom.
“Dokazano je, da izvori Gubera u sebi sadrže sto posto željeza, što ima veliku efikasnost u liječenju malokrvnosti, reumatskih i kožnih oboljenja. Ovi izvori imaju najbolje medicinske pokazatelje od svih banja u bivšoj Jugoslaviji, a prema tim svojstvima, među prvima je u Evropi i svijetu”, kazao je tada kontroverzni dr. Milisav Čutović, specijalista balneoklimatologije.
Upravo njegovo angažovanje je bacilo prvi tračak sumnje da će najavljena milionska suma zaista i biti adekvatno uložena u oživljavanje Srebrenice. Milisav Čutović je naime, šest mjeseci u Srbiji bio u pritvoru pod istragom da je prevario 100 firmi koje su izvodile radove u kompleksu “Prve nove banje”. On je kao osnivač i vlasnik prve srpske privatne banje u Vrujcima, koja nije završena, već ranije imao krivične prijave za malverzacije u vezi izgradnje stanova u Beogradu koje nije izgradio ali je na ime avansa od kupaca uzeo oko pola miliona eura i još nije procesuiran.
Druga konferencija je u Srebrenici održana nedavno na temu „Metodologija eksperimentalnog istraživanja mineralnih voda Crni Guber i Novi Guber“.
Koordinatorica projekta Katarina Požgaj, iz Republičke direkcija za obnovu i izgradnju je potvrdila kako je analizom dokazana nepromijenjena vrijednost vode, kao i to da su pokrenute procedure da se ovo područje proglasi vazdušnom banjom nakon pozitine analize vazduha i zemljišta.
Dekan Medicinskog fakulteta Banja Luka Ranko Škrbić je takođe potvrdio da su analize iz vremena bivše Austrougarske o kvalitetu vode prije nekoliko decenija identične današnjim rezultatima.
Na pitanje novinara kada će banja početi sa radom on je kazao:
“Ovi procesi traju dugo i ta će istraživanja trajati nekoliko godina, a prva faza je istraživanje. Uradit će se još serija istraživanja eksperimetalno i klinički”, kazao je Škrbić.
Ide li sve na štetu Srebreničana?
To dugo analiziranje i ispitivanje voda građanima Srebrenice daje povoda da sumnjaju kako se iza svega krije još jedna skupo plaćena obmana na kakve su u Srebrenici već navikli, tako da ovdje gotovo niko ne vjeruje u iskrenost namjera da se banja, a time i Srebrenica oživi. Jedan od građana, koji želi ostati anoniman, kaže kratko:
“Šta ispituju toliko kad je sve ispitano sto puta i svako dijete u Srebrenici zna šta koji izvor liječi?”
U najavi posljednjeg skupa je navedeno da je još potrebno izvršiti detaljna fiziološka i farmakološko-toksikološka ispitivanja na miševima i pacovima a zatim i klinička ispitivanja. Među brojnim prisutnim predstavnicima raznih institucija nije bilo ni jednog od ljekara koji su prije ili poslije rata ovim vodama od različitih bolesti liječili svoje pacijente, barem da iznesu svoja iskustva i zapažanja.
U zvaničnom protokolu je, nakon jednosatne konferencije i ručka, bila posjeta Manastiru Karno i vožnja brodom na jezeru Perućac, što opet Srebrenčanima, kako ističu, daje povoda za sumnju da se radi o još jednom velikom pranju novca na njihov račun.
(Radiosarajevo.ba)
