Hrana poskupljuje, a opšta svijest o zdravoj hrani sve je jača i raširenija, pa ljudi sve više obraćaju pažnju na količinu, namirnice i način pripreme svojih jela.
Ipak, sve to može pasti u vodu ako se u trgovini s hranom nađete gladni. Istraživanja su potvrdila teoriju da je loše ići u kupnju hrane gladan, a provedena su na ljudima s različitim prehrambenim navikama. Istraživanje koje je provedeno na ljudima koji nisu jeli satima pokazalo je da će izabrati mnogo kaloričniju hranu od onih koji su pojeli makar i komad voća prije ulaska u trgovinu.
“Čak i kratkotrajna glad može navesti ljude na odabir nezdrave hrane”, rekla je za Reuters Amy Yaroch, voditeljka Centra za prehranu Gretchen Swanson u Nebraski.
Naime, objasnila je da, osim gladi, nedostatak popisa namirnica može izazvati “skretanje s puta” u trgovini, što u kombinaciji s glađu može rezultirati pretjeranom količinom hrane koja je lako kvarljiva.
Kako biste trošak hrane i njezinu kvalitetu držali na željenim nivoima, planirajte obroke, pišite popis namirnica i u trgovinu se zaputite nakon obroka. Idealno vrijeme za šoping je nakon ručka, a istraživanje je pokazalo da će prosječna osoba kupiti zdravije namirnice između 13 i 16 sati nego što će ih kupiti između 16 i 19 sati. Ako niste u prilici pojesti cijeli obrok prije kupnje, i grickalica poput orašastih plodova ili banane i jabuke spasit će vas od kupnje “gladnim očima”.
Takođe, porodice ili pojedinci koji si ne mogu uvijek priuštiti hranu imaju tendenciju birati visoko kalorične opcije jer ih povremena glad potiče na kupnju energetski bogate hrane, koja je često nezdrava i s manjkom nutrijenata. Isto tako, jeftinija je.
“Ljudi često ne razumiju poveznicu između nesigurnosti povezane s manjkom obroka ili mogućnostima, i pretjerane tjelesne težine”, objasnila je Yaroch.
“Tijelo uvijek pokušava obraniti svoje stanje i vrlo je logično da, ako ste neko vrijeme bez hrane, a želite hranu, vjerovatnije je da ćete posegnuti za hranom koja je visokokalorična. Ako nam treba energija, nećemo ići posegnuti za zelenom salatom”, složio se endokrinolog Tony Goldstone.
