Troškovi grijanja i energije iz bilo kog izvora odavno nisu zanemarljivi.
Energetska kriza dovela je do toga da je za pelet u junu na njemačkom tržištu bilo potrebno izdvojiti oko 500 eura po toni, što je 40 posto više nego prije šest mjeseci. Savjet ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o zabrani izvoza peleta iz države.
Ova odluka znači da bi cijena ogrevnog drveta i proizvoda od drveta, poput peleta, u BiH ovog ljeta trebala biti stabilizovana. Zabrana bi trebala biti na snazi do kraja septembra ove godine s mogućnošću produženja. Cijena jedne tone peleta u BiH kreće se oko 640 KM (327,33 eura).
Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”, koja je na tržištu svih vrsta ogreva i energetike u BiH, ali i Evropi, kaže da je nakon zabrane izvoza ta cijena pala na 590 KM (301,75 eura) po toni. Međutim, rast cijena goriva, koji je ključan u drvoprerađivačkoj industriji, dolio je ulje na vatru te vratio cijene peleta na 640 KM, piše Capital.ba.
Zabranom izvoza BiH ima dovoljno energenata za svoje potrebe
. “Do kraja zabrane izvoza, cijena peleta će ostati ista. Nema nikakvog osnova da se cijena povećava”, napomenuo je Helać.
Smatraju da procjene Vlade FBiH, koja je saopštila da je realna cijena za tonu peleta trebala biti od 400 KM (204,58 eura) do 450 KM (230,15 eura), populistička izjava.
Helać je istakao da se tržišta čelika i folije nisu oporavila od nestabilnosti tokom pandemije koronavirusa, što ne dozvoljava pad cijena peleta.”
Ulazimo iz krize u krizu, svi su stručnjaci govorili da će se globalna ekonomija i tržište godinama oporavljati nakon pandemije, međutim onda je nastupila nova kriza s Ruskom Federacijom i Ukrajinom”, kaže je Helać.
Vlada Srbije je ograničila cijenu peleta usred krize na 38.000 dinara (323,74 eura) po toni i pridružila se BiH u privremenoj zabrani izvoza. Proizvođači u Srbiji se već mjesecima žale da nema dovoljno drveta na tržištu kako bi proizveli pelet, za šta su krivili JP “Srbijašume”.
To javno preduzeće navelo je da isporuka kasni jer je zbog produženog trajanja zime i snijega bilo nemoguće započeti sječu drva prije prvog aprila.
Vlada je u saopštenju dodala da se odlučila na ove korake kako bi spriječila nestašicu peleta “uslijed povećanog izvoza i potrebe stanovništva za snabdijevanjem prouzrokovanim krizom na svjetskom tržištu energenata”.
Mjere će trajati 90 dana, tj. do prvog novembra. Međutim, poznavaoci prilika kažu da peleta nema dovoljno ni za domaće tržište. Predsjednik poslovnog kluba “Privrednik” Zoran Drakulić je prethodno rekao da zabrana izvoza i nije potrebna, jer Srbija i ne izvozi pelet.
“Koliko znam, niko od naših proizvođača, naročito većih, ne izvozi uopšte, jer imamo dosta veliko domaće tržište. Izvozimo nešto minimalno za Sjevernu Makedoniju, s kojima imamo već desetogodišnju saradnju”, rekao je Drakulić.
Prema Drakulićevim riječima, njegova firma je prošle godine prodavala pelet za 170 eura po toni, a ove godine oko 260 eura bez PDV-a.
Maksimalna maloprodajna cijena je sada ograničena na oko 320 eura. Srbija je do prije 10-15 godina, kada je započinjala intenzivna proizvodnja peleta, 90 posto proizvodnje peleta plasirala u izvozu.
Danas je sasvim drugačija situacija – više od 90 posto domaće proizvodnje plasira se na domaće tržište, a količine koje nedostaju se i uvoze, rekli su iz PKS-a za Bloomberg Adriju. Pad izvoza i porast uvoza peleta počinje od 2015. godine.
Prema podacima PKS-a, u tom periodu proizvodnja se kretala oko 80 tona godišnje i povećavala iz godine u godinu.
U Sloveniji je u maju prosječna cijena tone peleta upakovanog u vreće od 15 kilograma bila 344 eura, što je za četvrtinu više nego na početku grejne sezone, pokazuju podaci Šumarskog instituta Slovenije.
Ovo je posebno značajno jer je prethodnih sezona u maju i junu cijena dostizala najniži nivo u čitavoj godini.
Roba namijenjena Sloveniji može napraviti problem u ovom trenutku kada tamošnji uvoznici i trgovci pune skladišta za sezonu grijanja. Zabrane izvoza u Srbiji i BiH svakako će uticati na snabdijevanje Slovenije, kojoj je BiH četvrti najveći uvozni partner.
Cijena peleta raste i u Sjevernoj Makedoniji, gdje postoji nestašica.
Inspektori su izašli na teren nakon pritužbe da trgovci manipulišu cijenama, ali je glavni zaključak bio da su manipulacije minimalne i da su cijene visoke zbog kretanja na svjetskom tržištu.
“Utvrdili smo da nema velikih količina zaliha, a cijena raste od januara pa nadalje. Utvrdili smo da je poskupljenje opravdano i da je zbog toga što je pelet iz uvoza, a iz dokumentacije se vidi da je otkupna cijena u porastu. Cijena pakovanja od 15 kg je od 220 do 390 denara (od 3,57 do 6,33 eura). Kilogram peleta na tržištu je od 15 do 26 denara. Marža trgovaca je od 10 do 40 posto, u zavisnosti od trgovca i kvaliteta peleta”, rekla je Simeska Dimoska za Bloomberg Adria TV.
Istraživanje pokazuje da će Evropa u budućnosti dominirati tržištem peleta s maksimalnim tržišnim učešćem.
“Zahvaljujući širokoj upotrebi električnih kotlova u segmentima grijanja stambenih objekata, očekuje se da će tržište drvenih peleta stvoriti unosne mogućnosti u sektoru obnovljive energije. Sve veća potražnja u segmentu grijanja za stambene i poslovne prostore primorava proizvođače da ekstenzivno vade drvene pelete do 2031. godine”, navedeno je u istraživanju.
