Haris je jedan od visokoobrazovanih ljudi iz BiH koji su bolju perspektivu našli u zemljama Evropske unije. Osim uređenosti, presudni faktor za odlazak su finansije
Unsko-sanski kanton već godinama bilježi iseljavanje koje graniči sa egzodusom. Ljudi zbog bolje perspektive ostavljaju i dobre poslove i sređene kuće i počinju novi život u zemljama EU-a.
Haris Omanović je, nakon 20 godina rada u prosvjeti, novi život našao u Minhenu, gdje radi kao vozač autobusa.
„Nisam se pokajao nijednog momenta zato što je sistem uređen, ljudi te vrednuju koliko radiš. Ako želiš raditi, to je prepoznato i nagrađeno i daleko bolje nego u BiH“, kaže ovaj nastavnik razredne nastave.
Haris je jedan od visokoobrazovanih ljudi iz BiH koji su bolju perspektivu našli u zemljama Evropske unije. Osim uređenosti, presudni faktor za odlazak su finansije.
„Ne može mašinski inžinjer da radi za 1000 KM – on to ne želi. On ima diplomu i znanje i on će to naplatiti u zemljama EU-a. Ovdje, dok je stanje takvo, on ne želi da radi“, objašnjava Jasmin Prošić, rukovoditelj Sektora za zapošljavanje u Službi za zapošljavanje USK-a.
U novom trendu iseljavanja ne odlaze samo nositelji domaćinstva nego i kompletne porodice, a posljedica toga su prazne školske klupe.
„Ove školske godine je nepunih hiljadu učenika manje u odnosu na prošlu godinu – 996, a u srednjim školama je pad evidentan – oko 550 učenika manje ove školske godine“, navodi Haris Smajić, v.d. direktora Pedagoškog zavoda USK-a.
U posljednjih pet godina u krajiškim je školama 8.000 učenika manje, što se direktno odražava i na budžet USK-a. Indirektni porezi s federalnog na kantonalni nivo uplaćuju se po osnovu površine, broja stanovnika te broja upisanih osnovaca i srednjoškolaca.
„Taj procent za 2021., koji nosi gro budžeta kantona, jeste 9,92 – pao je ispod deset posto. To je sve posljedica odljeva stanovnika“, ističe Zlatan Zirić, pomoćnik ministra finansija USK-a za budžet.
I tako, zbog masovnog iseljavanja, budžet kantona godišnje je siromašniji za 25 miliona maraka. A osjetan je i pad prihoda po osnovu kupovine, odnosno PDV-a, piše Federalna.
„Te familije kad odu, osjetimo da je kupovna moć u tim periodima manja, a kada dođu u vrijeme godišnjih odmora, onda osjetimo ne blagi nego enormni porast uplate tih poreza“, dodaje Zirić.
Sa spiska nezaposlenih u Unsko-sanskom kantonu prošle je godine izbrisano 700, a ove godine do kraja augusta još 600 radno sposobnih, za koje u BiH nije bilo posla. Zajedno s njima otišlo je i 1.500 učenika, ko zna koliko mališana, kojih još nema na evidencijama. Koliko god voljeli domovinu, sutra će biti uspješni pod okriljem zastava drugih država.
