Stotinu godina tradicije u proizvodnji proizvoda vjerujemo da svakome od nas ostavlja dojam da se radi o vrhunskom domaćem proizvođaču.
Tokom posjete Ljetnom sajmu u Kaknju razgovarali smo sa Semirom Goralijom iz Visokog, ispred kojeg smo uočili bogatu ponudu suhomesnatih proizvoda.
Porodični biznis
Ideja da se bavi ovim poslom je „nasljeđe“ od porodice koji su do 1996. godine proizvodili samo za kućne potrebe, zatim je Semirova porodica od iste godine nastavila profesionalno kroz obrt pod nazivom N.G. Babić.
Naglasio je da se proizvodnja vrši isključivo na starinski način po starim recepturama.
- Bavimo se proizvodnjom suhomesnatih proizvoda, tradicionalni proizvod koji datira 100 godina. Nudimo našim kupcima i domaćinima tradicionalne proizvode koji su proizvedeni na stari način. Dolazimo u Kakanj već drugi sajam, bili smo prošle godine u jesen, sad je ovo drugi put po redu. Jako dobro su nas prihvatili, potrošači su prepoznali naš kvalitet i zato smo često viđeni ovdje – kaže Semir.
Svoje proizvode izlaže u više gradova Bosne i Hercegovine kao što su Bihać, Cazin, Goražde, Visoko, Zenica, Travnik, Bugojno.
Na sajmovima je učestvovao i ranije, iako je sve bilo zatvoreno, u pandemiji su morali pokrenuti se.
- Morali smo se pokrenuti od grada do grada da bi nudili i prodavali svoje proizvode širom Bosne i Hercegovine – priča nam.
Građani ostali bez novca
Priznaje da kao trgovac primjeti da građani su ostali bez novca, u vrijeme pandemije su bolje prolazili, piše Hayat.ba.
- Što se tiče pandemije mi smo bolje prolazili u vrijeme pandemije, čini mi se da je pandemija ipak učinila svoje. Građani su sada ostali malo više bez novca. Potražnja je solidna i danas, međutim, malo je manje to nego u vrijeme pandemije, možda nije logično ali u to vrijeme potražnja je bila veća.
Njegovi proizvodi u ovo vrijeme slabije se prodaju jer je toplije vrijeme, to ga ne sprečava da radi tokom cijele godine jer kako kaže uslove ima.
- Moji proizvodi u ovo vrijeme slabije idu jer je toplije vrijeme, tako da ja i ne očekujem neku prodaju. Ipak, ljudi koji su uzimali prošli sajam, u jesen ili zimu, su opet došli i prepoznali su kvalitet. Uzmu manje ali opet se vraćaju – priča nam Semir.
Subvencije kao olakšanje
Na pitanje šta je ono što bi vlasti mogle učiniti kako bi im olakšali plasiranje domaćih proizvoda kaže da su to uglavnom saglasnosti koje su potrebne kada dođu u neki grad na sajam.
- To je više političko pitanje. Više bi mogli oni da daju neku pomoć tipa kada trebamo u nekim gradovima iz općine da daju suglasnost da nešto subvencioniraju ako su u mogućnosti. Jer nije sjajna situacija nigdje, u tom smjeru da idu bar jedan dio da nas oslobode plaćanja jer ovo su sve domaći proizvođači. Ako ne bude domaće proizvodnje i proizvoda domaćih mi nećemo daleko dogurati a ionako je situacija složena.