Slovensko obrazovanje moglo bi u narednim godinama doživjeti jednu od najvećih promjena u posljednjih nekoliko decenija. Ministar obrazovanja, znanosti i mladih Borut Rončević najavio je reformu kojom bi se, između ostalog, napustio sadašnji model devetogodišnje osnovne škole i postepeno ponovo uvelo osmogodišnje osnovno obrazovanje.
Prema najavama, novi sistem trebao bi početi da se primjenjuje od školske 2028/2029. godine. Promjene se ne bi odnosile samo na trajanje osnovnog obrazovanja, već i na način ocjenjivanja, sadržaj nastavnih programa i očekivanja koja se postavljaju pred učenike.
Rezultati PISA-e upalili alarm
Najava reforme dolazi nakon objavljivanja rezultata istraživanja PISA 2025, koji su u Sloveniji izazvali ozbiljnu zabrinutost. Znanje petnaestogodišnjaka zabilježilo je primjetan pad, a ministar Rončević stanje u obrazovnom sistemu opisao je kao veoma loše, uz upozorenje da dosadašnji trendovi vode u pogrešnom smjeru.
Slovenski učenici ostvarili su najslabiji rezultat otkako država učestvuje u PISA testiranjima. Posebno zabrinjavaju pokazatelji iz matematike i čitalačke pismenosti, gdje su rezultati pali ispod prosjeka zemalja OECD-a. Nešto povoljnija situacija zabilježena je u prirodnim naukama, u kojima su učenici ostali približno na nivou međunarodnog prosjeka.
Osnovni nivo matematičke pismenosti dostiglo je oko 65 posto testiranih učenika, dok je kod čitalačke pismenosti taj udio iznosio približno 64 posto. Posebno je zabrinjavajući podatak da je svega tri posto učenika ostvarilo najviši nivo čitalačke pismenosti.
Manje gradiva, ali veća odgovornost učenika
Planirane promjene trebale bi donijeti zahtjevnije i jasnije kriterije prilikom ocjenjivanja, ali i veći naglasak na radne navike i odgovornost učenika. Jedna od ideja reforme jeste smanjenje obima nastavnog sadržaja kako bi škole manje vremena trošile na puko prelazak velikog broja tema, a više na razumijevanje i praktičnu primjenu naučenog.
Ministarstvo želi dodatno unaprijediti rad s učenicima koji postižu iznadprosječne rezultate, kako bi se darovitoj djeci omogućilo da brže napreduju i razvijaju svoje sposobnosti.
U središtu reforme trebao bi biti kvalitet usvojenog znanja, a ne količina gradiva koju učenik mora savladati u toku školske godine. Očekuje se i jačanje discipline u učionicama, uz nastojanje da se smanji broj faktora koji učenicima otežavaju koncentraciju tokom nastave.
Mobiteli, umjetna inteligencija i manjak nastavnika
Među razlozima koji se dovode u vezu sa slabijim rezultatima slovenskih učenika sve češće se spominje način korištenja digitalne tehnologije. Nastavnici i stručnjaci upozoravaju na učestalo korištenje telefona i drugih uređaja, pad pažnje i sve izraženije ometanje nastave.
Posebnu pažnju privukao je podatak da gotovo svaki drugi učenik koristi alate zasnovane na umjetnoj inteligenciji prilikom izrade školskih zadataka. Prema dostupnim rezultatima, AI alate u te svrhe koristi oko 48 posto učenika. Otvoreno je zbog toga i pitanje koliko učenici samostalno rade zadatke i u kojoj mjeri nova tehnologija utiče na razvoj kritičkog mišljenja i sposobnosti rješavanja problema.
Ipak, odgovornost za postojeće stanje ne pripisuje se samo učenicima. Slovenski sindikat obrazovanja upozorava da je školstvo godinama suočeno s nedovoljnim ulaganjima i sve izraženijim nedostatkom nastavnika. Prema njihovom stavu, lošiji rezultati predstavljaju posljedicu dugotrajnog zanemarivanja obrazovnog sistema i problema koji se ne mogu riješiti samo promjenom trajanja osnovne škole.
Najavljena reforma zbog toga bi mogla otvoriti mnogo širu raspravu o tome kakvu školu Slovenija želi u budućnosti, koliko će država biti spremna ulagati u nastavnike i na koji način će obrazovni sistem odgovoriti na promjene koje sa sobom donose digitalizacija i umjetna inteligencija.
