Kratka analiza medijskih objava o Regulacionom planu za “Kvadrant C – Marijin Dvor”
14
„Kvadrant C“ se nalazi u sarajevskom naselju Marijin Dvor. Gradnja na ovom lokalitetu aktualizirana je posljednjih sedmica, ali je tema zanimljiva već godinama unazad.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Osim što je lokacija „Kvadranta C“ jedna od najatraktivnijih u Sarajevu, zbog čega je predmet ukrštanja različitih poslovnih interesa, ona je postala i glavna politička tema. Stoga se građanima ne predstavlja više kao pitanje urbanizma i razvoja, već kao ključno egzistencijalno pitanje. Zato je važno analizirati način na koji mediji obrađuju ovu temu. Kako bi se osigurao što objektivniji pristup, koristit će se medijske tvrdnje i forme bez konkretnog navođenja medija koji su ih objavili, jer to, za ovu analizu, nije od primarnog značaja.
Pregledom više od stotinu objava na različitim komunikacijskim kanalima može se zaključiti da je u medijskom prostoru o spomenutoj temi prisutan izuzetno veliki broj lažnih vijesti, spinova, dezinformacija, neprovjerenih informacija, manipulacija činjenicama, klikbejta, ali i cenzure.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Primjetno je kako se u javnom prostoru rasprava o usvajanju Regulacionog plana za „Kvadrant C“ sužava na samo jednu od parcela i na jedan projekat – World Trade Center Sarajevo (WTC). Ova činjenica upućuje na veliki broj motiviranih objava i pokušaja usmjeravanja javnog mišljenja.
Oni koji ne poznaju spomenuto sarajevsko naselje, a koji nekritički i s dobrom vjerom čitaju određene medijske objave o ovoj temi, mogli bi zaključiti kako se radi o velikoj zelenoj, parkovskoj površini u centralnom dijelu grada ili o praznom prostoru predviđenom za gradnju velikih građevinskih struktura. Činjenice su, međutim, drugačije. Na spomenutom prostoru već se nalazi veliki broj objekata: Importanne centar, sjedište Raiffeisen banke, objekti MUP-a KS, Mašinski fakultet, Prirodno-matematički fakultet, Ambasada Republike Turske, UN House…
Dakle, „Kvadrant C“ je u svojoj najvećoj mjeri već izgrađeno područje. Regulacioni plan, o kojem se trenutno vodi javna i medijska rasprava, zapravo podrazumijeva nekoliko još uvijek neizgrađenih lokacija. Jedna od njih je ona na kojoj bi se trebao graditi WTC, ali nije jedina – kako se to često prikazuje. Planirana je i dogradnja Importanne centra, Mašinskog fakulteta, muzeja Ars Aevi, zgrade Face TV-a, Ambasade Kraljevine Saudijske Arabije…
Među najupečatljivijim tvrdnjama u medijima, koje izazivaju najviše emocija kod građana i utiču na njihovu involviranost, ističu se one vezane za planiranu gradnju WTC-a Sarajevo. Kako smo utvrdili, većinom se radi o lažnim vijestima, dezinformacijama ili spinovima:
„Žele izgraditi objekat uz samu Miljacku.“
Izgradnja objekta planirana je uz glavnu saobraćajnicu, na suprotnoj strani od rijeke Miljacke.
„Uništavaju se zelene površine.“
Na spomenutom lokalitetu nema zelenih površina; trenutni prostor koristi se kao parking.
„Gradit će se 22 sprata.“
Regulacionim planom predviđena je kaskadna gradnja, a samo manji dio objekta imat će spratnost od 12 spratova.
„Niko ne pita struku.“ / „Struka mora raditi.“
Regulacioni plan pripremio je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, koji vrši stručne i naučne analize te pripadajuće upravne poslove.
„Dosta nam je trgovina na lokalitetu Marijin Dvor.“
Ova tvrdnja potencijalno ukazuje na skriveni interes za slične projekte na drugim lokacijama – konkurenciju.
„Ne smije se graditi niti jedan objekat visoke spratnosti u ovom dijelu vjetrokoridora.“
Planirana visina novih objekata u okvirima je visine već izgrađenih objekata.
„Guši se već ugušeno Sarajevo.“
Iako kontradiktorna konstrukcija, pokazuje nastojanje emotivnog involviranja publike.
„Ukida se strujanje vjetrova – vjetrokoridor.“
Planirani objekat nalazi se u zavjetrini, između već izgrađenih objekata.
Na javnoj raspravi iznesen je i podatak da „u Sarajevu umre od zagađenog zraka 5.000 do 6.000 ljudi“. Autor ove izjave je prije dvije godine dao istu procjenu, ali za cijelu Bosnu i Hercegovinu: „Procjena je da u BiH od zagađenog zraka svake godine umre između 5.000 i 6.000 ljudi. U Sarajevu je taj broj proporcionalno veći zbog broja stanovnika.“
Činjenica je da se Sarajevo često nalazi na vrhu liste gradova s najzagađenijim zrakom. Naučna istraživanja potvrđuju da zagađenje zraka u najvećoj mjeri uzrokuju ložišta i saobraćaj. Međutim, nije primijećen veći broj medijskih objava koje se bave ovom temom. Umjesto toga, vidljivo je nastojanje da se aktuelna zagađenost poveže s planiranom gradnjom u „Kvadrantu C“.
Zanimljivo je da u analiziranim medijima, koji su objavljivali i prenosili iznesene tvrdnje, gotovo da nema stavova ili odgovora nadležnih iz Zavoda za planiranje, općinskih i gradskih službi.
Iako se spomenuta lokacija „Kvadranta C“ gotovo nipočemu ne razlikuje od brojnih drugih dijelova grada, u određenim medijima nazvana je „Pluća Sarajeva“. Ovakva konstrukcija može se dovesti u kontekst tehnike manipulacije „buđenje emocija“, jer su građani Sarajeva, posebno zimi, vrlo osjetljivi na temu čistog zraka. S druge strane, opravdano bi bilo nazvati „plućima Sarajeva“ Trebević kao zaštićeno područje ili, u manjoj mjeri, Crni vrh. Na ovim lokacijama trenutno se odvija nekontrolisana sječa šuma i neplansko građenje, ali o tome mediji gotovo i ne pišu. Izuzetak je klizište na obroncima Trebevića, koje ugrožava lokalno stanovništvo.
Iz ove kratke analize može se zaključiti da najveći broj medijskih objava o Regulacionom planu za „Kvadrant C“ nema za cilj istinito informisanje javnosti, već se koristi kao alat za usmjeravanje javnog mišljenja u željenom pravcu. Razlozi mogu uključivati pokušaj „gušenja“ konkurencije, jer je poznato da su u drugim dijelovima Sarajeva planirani poslovno-stambeni objekti čiji investitori često posjeduju i određene medije. Također, ne treba zanemariti ni činjenicu da bi eventualna izgradnja WTC-a mogla ugroziti poslovanje postojećih objekata slične namjene.
Zaključno, izuzetno je važno kod praćenja aktuelnih tema i rasprava analizirati širi kontekst te s razumijevanjem i kritičkim stavom pristupati analizi medijskih sadržaja.
