Grad drveta može se pohvaliti Industrijskim muzejom Krivaje, srednjovjekovnim manastirima, endemskim vrstama životinja…
Zavidovići su mlad grad, nastao krajem 19. vijeka. Grad je već odavno poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta Krivaja i s pravom je nazvan grad drveta. Također, imaju značajan turistički potencijal prirodnog i kulturnog naslijeđa. Tu su Park prirode Tajan, nekoliko spomenika kulture, stećci i kamene kugle.
NEDOSTAJU HOTELI
U općini Zavidovići do danas je pronađeno oko 60 kamenih kugli koje se nalaze na 11 različitih lokacija. Fenomen kamenih kugli je rijedak u svijetu. Osim Kostarike i Meksika, mnoge su pronađene i u Bosni i Hercegovini. Najveća koncentracija, sa više od 20 kugli, pronađena je u selu Grab, udaljenom dva kilometra od Zavidovića. Godine 2016. u naselju Podubravlje otkrivena je najveća kamena kugla u Evropi, a možda i u svijetu. Teška je oko 30 tona.
– Kamene kugle predstavljaju fenomen iz doba jure. Zavidovići su poznati kao mjesto sa najviše kamenih kugli u Evropi. Nalaze se u zaseoku Grab, udaljenom 2,5 km od centra grada. Osim toga, najveća kamena kugla u svijetu, prečnika oko tri metra, nalazi se u mjestu Podubravlje, udaljenom 1,5 km od centra grada. Iako su kamene kugle u proteklih nekoliko godina poznate na regionalnom nivou i šire, te privlače značajan broj posjetilaca, izražen je nedostatak hotelskih kapaciteta kako bi bili u mogućnosti pružiti adekvatan smještaj za veliki broj zainteresovanih koji u organizovanim grupama dolaze svakodnevno u Zavidoviće. Turisti ne dolaze samo iz regiona i Evrope nego iz cijelog svijeta, kazao je Muamer Hrvić, stručni saradnik za kulturu u Općini Zavidovići.
On je objasnio da Zavidovići imaju i ginko stablo, drvo iz doba dinosaura, što je prava rijetkost na Balkanu. Predstavlja najstariju i najotporniju vrstu drveta na planeti. Također, tu je specifičan bršljan koji je endemska vrsta.
– Imamo raritetne životinjske vrste koje nastanjuju područje Parka prirode Tajan. Od srednjeg vijeka naovamo imamo zaostavštine raznih kultura. Ono što nas karakteriše su nekropole stećaka u nekim izvorima. Postoje na 16 mjesta u općini Zavidovići. Imamo dvije značajne lokacije sa stećcima, to su Beše i Mramorje. U novije vrijeme, razvoj Zavidovića je od dolaska Austro-Ugarske bio vezan za drvnu industriju. Nastali su neki objekti koji su proglašeni nacionalnim spomenicima kao što je Vila Krivaja (upravna zgrada Krivaje u stečaju). Za taj period veže nas i nastanak Rujničke džamije, koja je proglašena nacionalnim spomenikom. Tu su i srednjovjekovni manastir Vozućica i ostaci manastira Udrim, istakao je Hrvić.
Nedžad Ikanović, predsjednik Udruženja Kamene kugle Zavidovići, bio je domaćin brojnim grupama turista koji su zbog kamenih kugli dolazili iz raznih dijelova svijeta. Promoviše na najbolji način ovaj fenomen i turističku atrakciju. Ispričao nam je kako je sve počelo.
– Prije šest godina sam iz medija saznao da Semir Osmanagić vrši promociju turizma u BiH. Između ostaloga, i na promociji kamenih kugli iz Zavidovića. Obišao je najpoznatije lokacije u svijetu gdje ima kamenih kugli, u Kostariki, Meksiku. Odrastao sam kod kamenih kugli (u naselju Grab – Mećevići, op. a), kao dijete sam vrijeme provodio vani, igrao se. Kugle su nam bile nešto posebno. Nisam mogao dozvoliti sebi da propustim priliku da ih promovišem. To je predstavljalo izazov za mene. Iako je u to doba riječ turizam u Zavidovićima bila nepoznata, jer je to grad drveta, prihvatio sam da promovišem kamene kugle, rekao je Ikanović.
Najveća koncentracija, sa više od 20 kugli, pronađena je u selu Grab, udaljenom dva kilometra od Zavidovića
Pojasnio je da je kontaktirao vlasnike parcela na kojima su bile kamene kugle i prezentirao im svoju ideju. Ljudi su na početku bili skeptični jer su kugle “sve vrijeme bile oko nas, a sad turisti dolaze da ih gledaju”.
– Dopustili su mi da sredim taj park. U meni se probudio neki inat i želja da uspijem. Obavijestili smo Osmanagića da se kod nas nalazi 20-ak kamenih kugli. Začudilo ga je da se na jednom mjestu nalazi tolika koncentracija. Poslao je ekipu u kojoj su bili Ahmed Bosnić, ugledni autor i istraživač, naš poznati putopisac, Bojan Zečević iz Londona i profesor Senad Hodović iz Visokog. Rekli su mi da je ovo izuzetno interesantno i da ima veliki turistički potencijal. Formirali smo Udruženje Kamene kugle, koje se bavi zaštitom i očuvanjem kulturnog nasljeđa, posebno kamenih kugli u Zavidovićima. Očistili smo smeće iz potoka, potom napravili staze i šetališta, napravili šadrvane, pa parking za turiste. Zaista je bilo veliko interesovanje za kamene kugle. I mediji su uradili puno toga. I domaći i strani. Počele su dolaziti grupe turista iz inostranstva, kazao je Ikanović.
Dodao je da još ne naplaćuju ulaznice za posjetu, da žive od prodaje suvenira koje prave od dijelova kugli na drugoj lokaciji koje su oštećene.
TURISTI SE VRAĆAJU
Zbog pandemije Covid-19 gotovo dvije godine izostale su posjete turista iz inostranstva. Sad se, veli, polako vraća na svoje. U ponudi osim posjete parku sa kamenim kuglama u naselju Grab i naselju Podubravlje, gdje se nalazi najveća kamena kugla u Evropi, a možda i u svijetu, imaju i obilazak Parka prirode Tajan. Najviše stranih turista do sada je bilo iz Češke Republike, Njemačke, Slovenije, Austrije, Mađarske, Slovačke, a bilo je turista iz svih krajeva svijeta, posebno Kostarike u Južnoj Americi i Kine u Aziji.
Piše Oslobođenje.
