Ove godine poljoprivrednici u BiH imaju problema kako prehraniti stoku, zbog vremenskih uslova koji su uništili mnoge usjeve.
To će, posljedično, voditi rastu cijena poput žita, brašna, mlijeka i drugih proizvoda u prodavnicama za krajnje kupce, izjavio je za BiznisInfo.ba Jusuf Arifagić, jedan od najvećih farmera u našoj zemlji.
Arifagić kaže kako treba uzeti u obzir sadašnje ekstremne vremenske uslove i prisjetiti se da od pandemije koronavirusa imamo totalne poremećaje.
“Prošle godine su bile ekstremne padavine, ove godine imamo ekstremne suše. Onda se postavlja pitanje kako se baviti koliko-toliko uspješno poljoprivredom”, govori Arifagić.
Dodaje da su ove godine pričinjene velike štete na usjevima – sva je Posavina izgorjela, urod kukuruza je prepolovljen.
“Pogotovo je stradalo područje uz Savu prema Bijeljini. Ogroman je problem kako prehraniti stoku, s čime”, upitao je Arifagić.
Prema njegovim riječima, ovih dana mnogi proizvođači kupuju slamu, koja je nekad bila nus-proizvod, ali je kupuju da pokušaju preživjeti ovu godinu.
Arifagić smatra da će cijene žita sigurno ići gore, i to drastično. Kao i cijene brašna, cijene svega.
“A ja već sada mogu tvrditi da mljekare sigurno neće povećati otkupnu cijenu mlijeka. Istovremeno smo svjedoci da će cijene mlijeka i drugih proizvoda za kupce u prodavnicama rasti”, upozorava Arifagić, prenosi Hayat.ba.
Jedan od problema, tvrdi, je i taj što se mali dio zemljišta koristi za obradu, a mnoge parcele daju se podobnima koji i nemaju proizvodnju – kao podloga da bi mogli izvlačiti podsticaje iz budžeta oba entiteta.
“Krava ne živi od zraka, morate proizvesti hranu da bi se ona nahranila. Ako nemaš veće parcele gdje bi ostvario ekonomski opravdaniju proizvodnju, onda u ekonomskom smislu to ruši svaku farmu. Jer, uspjeh svake farme 80 posto leži u proizvodnji kvalitetne hrane. Mi imamo iz Titovog sistema naslijeđe gdje su usitnjeni posjedi na hektar, dva ili tri. I nažalost, ja uglavnom preživljavam i održavam farmu zahvaljujući takvim posjedima”, ističe ovaj poljoprivrednik.
Mnoge parcele su i zarasle pa treba uložiti izuzetno puno da bi se očistile i stavile u funkciju.
Arifagić naglašava da naša politika, ako je uopšte imamo, uglavnom preferira uvoz, jer se tako puni budžet od PDV-a.
“Mi smo dostigli kao zemlja uvoz hrane već nekih 5 milijardi KM. Zašto se ne odvoji jedna milijarda da se pomogne domaćim proizvođačima? Znamo li svi da pijemo mlijeko iz Poljske, mliječnu zamjenicu, da smo prošle godine uvezli 75 miliona kilograma mesa treće klase, koje se realno na Zapadu i ne koristi svježe, prerađuje se u kobasice i salame i time hranimo našu djecu”, navodi Arifagić.
