Islam bi u narednoj deceniji mogao preuzeti primat među najvećim religijama svijeta i po broju vjernika prestići kršćanstvo. Prema novim demografskim projekcijama, taj preokret mogao bi se dogoditi već do 2035. godine, ukoliko se nastave aktuelni trendovi rasta stanovništva.
Projekcije koje je objavio istraživački centar Pew ukazuju na ubrzan rast muslimanske populacije, prvenstveno zahvaljujući višim stopama nataliteta. Istovremeno, istraživanje donosi i zanimljive prognoze o budućnosti religijske strukture stanovništva u Velikoj Britaniji, gdje bi nereligiozni ljudi do 2070. godine mogli činiti većinu.
Natalitet ključni faktor promjena
Prema podacima istraživača, razlike u broju djece koje žene rađaju imaju značajan utjecaj na dugoročno kretanje broja pripadnika najvećih religija. U periodu od 2020. do 2025. godine muslimanke su u prosjeku rađale 3,1 dijete, dok je kod kršćanki taj prosjek iznosio 2,5.
Demograf Conrad Hackett iz centra Pew pojasnio je da upravo broj rođenih ima mnogo veći utjecaj na promjene u religijskoj strukturi stanovništva nego prelazak pojedinaca iz jedne vjere u drugu.
Prema procjenama, svjetska populacija muslimana do 2035. godine mogla bi dosegnuti 2,57 milijardi, dok bi broj kršćana iznosio približno 2,52 milijarde. Ako se projekcije ostvare, islam bi tada postao najbrojnija religija na planeti.
Dugoročnije procjene još su izraženije. Do 2070. godine broj muslimana mogao bi premašiti 3,6 milijardi, dok bi kršćanska populacija ostala ispod tri milijarde.
Afrika će imati sve značajniju ulogu
Predviđa se da će svjetsko stanovništvo između 2020. i 2070. godine porasti za 29 posto. Među velikim religijskim skupinama, muslimani bi trebali ostvariti najveći rast, od približno 80 posto, dok se za kršćane očekuje povećanje od oko 30 posto.
Jedan od razloga takvih projekcija jeste očekivani snažan demografski rast u podsaharskoj Africi, području na kojem živi veliki broj pripadnika obje religije.
Pew predviđa da će do 2070. godine više od polovine svjetske kršćanske populacije živjeti u podsaharskoj Africi. Demokratska Republika Kongo mogla bi u tom periodu postati država s najvećim brojem kršćana, pretekavši Sjedinjene Američke Države.
S druge strane, Pakistan bi mogao postati zemlja s najvećim brojem muslimana, ispred Indije, Nigerije i Indonezije, koja trenutno prednjači po broju muslimanskih stanovnika.
Promjene i među ostalim religijama
Demografske projekcije ukazuju na promjene i među drugim vjerskim zajednicama. Broj hindusa i Jevreja mogao bi nastaviti rasti, ali bi njihov udio u ukupnoj svjetskoj populaciji mogao biti manji. Za budiste se očekuje pad broja pripadnika, što se povezuje s demografskim smanjenjem u Kini, Japanu i Južnoj Koreji.
U Sjedinjenim Američkim Državama kršćani bi u budućnosti mogli izgubiti status većinskog stanovništva, iako bi i dalje predstavljali najveću pojedinačnu vjersku skupinu.
Predviđa se i da će do 2070. godine u Izraelu živjeti oko 62 posto svjetske jevrejske populacije, u odnosu na približno 46 posto koliko ih je bilo 2020. godine.
Iako se ove projekcije temelje na sadašnjim demografskim kretanjima, buduća struktura stanovništva zavisit će od brojnih faktora, uključujući natalitet, migracije, životni vijek i promjene vjerskog identiteta.



