Čak 64 posto učenika navelo je da im roditelji prigovaraju za vrijeme provedeno na društvenim mrežama.
Policija u BiH istražuje je li grupa dječaka silovala vršnjaka, sve snimala mobitelom i onda objavila na TikToku. Ova društvena mreža nije za mlađe od 16 godina, ali djeca bez problema pronalaze načine za registraciju.
Zbog brojnih izazova koji su trend na TikToku, a koji postaju sve gori, škole i policija pozivaju na oprez. Danas, naime, više od 90 posto mladih vrijeme provodi online, pokazuju podaci.
“Na TikToku sam već tri godine. Snimio sam više od 5000 videa, okupio sam zajednicu od pola milijuna pratitelja”, kaže Dario Marčac, TikTok kreator, za Danas.hr. U prosjeku ga prati svaki osmi Hrvat. Kaže, kada je počeo, na TikToku je bilo puno više maloljetnika.
“Ne postoje TikTok izazovi, nego postoje izazovi koji se u ovom trenutku odrađuju na TikToku. Zato što je to trenutno najpopularnija društvena mreža za mlade. Donedavno je to bio Instagram, YouTube, sad je to TikTok. Tako da, mladi žele biti prihvaćeni, žele biti veličani. Žele biti popularni”, objašnjava Dario.
Hodanje po rubu zgrade, skakanje s klupe…
Izazovi se na ovoj društvenoj mreži često ponavljaju. “To su najčešće izazovi hodanje po rubu zgrada, na nekim opasnim visinama, skakanje s jedne klupe na drugu. Izazova je stvarno mnoštvo”, kaže Dario.
Iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih upozoravaju na opasnosti koje internet krije. “Možda se djeca manje tuku na igralištu danas, ali se više vrijeđaju ii puštaju raznorazne snimke online. Tako, da ti problemi rastu, djeca su sve više na društvenim mrežama. Pravila u pravom životu prenijeti na pravila u online život. Educirati, pričati i osvijestiti ih”, poručuje Renata Ćorić Špoljar, zamjenica ravnateljice Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.
Dio rezultata Europskog istraživanja pokazuje da 92,6 posto učenika svaki dan provodi vrijeme u online okruženju. Na dnevnoj razini njih 71 posto koristi društvene mreže i mobilne aplikacije za komunikaciju. I to više djevojke nego mladići. Čak 64 posto učenika navelo je da im roditelji prigovaraju za vrijeme provedeno na društvenim mrežama. Riječ je o istraživanju prije korone među 16-godišnjacima.
‘Ako netko zna što roditelji mogu napraviti, neka mi javi…’
Kako djeci dati slobodu i ne braniti im društvene mreže i aplikacije? “Ako netko ima savršen odgovor što roditelji mogu napraviti neka se prvo javi meni, jer je to izazov koji ja isto imam sa svojom djecom. Moram reći da su jako pametni i vješti u izbjegavanju tih ograničenja za screen time, oni jednostavno otvore novi Internet preglednik i nastava gledati taj isti sadržaj u pregledniku”, objasnila je Antonija Bilić Arar, urednica portala Netokracija.
Kada se djeci nešto zabrani ili ograniči – postaju buntovni. “Nije im baš najjasnije iz kojeg razloga imaju takva ograničenja, onda je prijedlog da se sva ta ograničenja donesu zajedno s djecom, da odluke budu zajedničke, da shvate razloge i da im roditelj i objasne koje su moguće posljedice, prednosti i nedostatci”, kazala je Lea Dogan, psihologinja.
Na društvenim mrežama se često gubi osjećaj odgovornosti. Stručnjaci upozoravaju da je u virtualni svijet potrebno preslikati pravila onog stvarnog u kojem mladi sve manje žive.