Ukupna vrijednost svih organa prosječnog odraslog čovjeka je 1,380.000 eura, a najtraženiji su bubrezi, jetra, srce, pluća, rožnice.
Cijene pojedinačnih organa variraju od zemlje do zemlje, pa je tako, primjerice, cijena bubrega u BiH od 60.000 do 100.000 KM, a primjerice, u Kini oko 10.000 KM, piše Vecernji.ba.
U Izraelu taj isti organ stoji gotovo 200.000 KM. Riječ je, naravno, o “crnom tržištu” koje je zbog nedostatka organa prisutno u cijelom svijetu, pa tako i u BiH.
Zbog niskog standarda oni koji prodaju organe uglavnom su ljudi iz siromašnih zemalja koji time sebi pokušavaju osigurati egzistenciju, a kupci su uglavnom imućnije osobe koje si mogu priuštiti kupnju, najčešće, novog bubrega.
Zbog nerazvijenosti transplantacijskog sistema i činjenice da je tijekom prvih šest mjeseci ove godine na području Federacije BiH samo jedan život spašen transplantacijom, građani BiH nerijetko i sami posežu za “crnim tržištem” na kojem pronalaze donora, a zatim s njim odlaze u inozemstvo, gdje plaćaju transplantaciju.
To je bila i tema jedne od nedavnih sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, gdje je razmatran i usvojen nacrt zakona o izmjeni i dopuni Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja te gdje su domaći liječnici istaknuli kako znaju za slučajeve da su neki građani prodali jedan organ te su se raspitivali mogu li živjeti bez još jednoga.
Federalna zastupnica Belma Pojskić, internistica, kardiologinja, šefica Odjela za interne bolesti s hemodijalizom Kantonalne bolnice Zenica, tom je prilikom navela kako je upoznata sa slučajem osobe koja je prodala bubreg te pitala može li prodati i jetru s obzirom na to da je za bubreg dobila dobru “cijenu”.
“Dakle, moramo učiniti sve kako bismo pravno spriječili da se to događa u našoj zemlji i da bude takvih situacija”, kazala je Pojskić.
U kontekstu novog zakonskog rješenja ova je liječnica istaknula kako bilo koje rješenje koje može pomoći da se uradi transplantacija organa, naravno, na legalan i zakonit način, treba podržati.
“Kao neko ko radi s pacijentima koji su i na hemodijaliznim tretmanima, također netko tko viđa pacijente i njihove obitelji koji pokušavaju riješiti problem, podržavam bilo kakvo rješenje, a mislim da je na Vladi Federacije BiH i njezinim pravnicima osigurati sve što mogu da ne dođe do trgovine organima”, navela je Pojskić, naglasivši kako naši ljudi odlaze u druge države i kupuju tamo organe.
“Oni odlaze na transplantacije u zemlje trećeg svijeta, gdje kupuju bubrege, a isto tako rade i transplantacije kupujući organe od naših ljudi i s njima putuju u neke zemlje te tamo rade transplantacije organa.
To je nešto što se događa nama pred očima. Znamo za to i poslije toga mi liječimo te pacijente”, istaknula je.
Liste čekanja i problemi Prema riječima predsjednika Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH Tomislava Žuljevića, trenutačno su na području ovog entiteta na dijalizi blizu 2000 pacijenata od kojih bi jedna trećina mogla na transplantaciju organa, što je od 700 do 800 osoba. S druge strane, prema podacima Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH, “trenutačno je na listi čekanja za novi bubreg svega 210 pacijenata”.
Žuljević ističe kako je razlog za to gubitak povjerenja, odnosno nade da će biti pozvani na transplantaciju.
On je potvrdio kako oboljeli iz BiH sve češće traže spas u inozemstvu, nerijetko u Turskoj. Nerijetko pacijenti koji imaju žive donore i po nekoliko mjeseci čekaju na transplantaciju.
Najskuplji organ na “crnom tržištu” je srce. Njegova cijena je, otprilike, prema podacima, 600.000 eura, dok 300.000 eura koštaju oba plućna krila. Najniža je cijena ligamenata i zglobova – oko 6000 eura.
Kada je u pitanju BiH, još prije 20 godina pojavljivali su se pacijenti kojima su bubrezi presađeni na nekom od “crnih tržišta”, u užasnim uvjetima, zbog čega je bilo i smrtnih slučajeva.
Uz bubrežne bolesnike, trenutačno je na području Federacije BiH na listi čekanja za transplantaciju jetre oko 30 osoba, a srca njih 20-ak.
