Dok cijela Evropa strepi od mogućnosti nestašice i značajnog poskupljenja energenata zbog krize prouzročene ratom u Ukrajini, uvodi restrikcije za smanjenje potrošnje plina i struje, u Bosni i Hercegovini, čini se, nema mjesta zabrinutosti.
Bar kad su u pitanju vladajući. S druge strane, građani strepe od onoga što slijedi, a ekonomisti poručuju da nas čeka žestoka borba za opstanak.
Strepe od gladi i hladnoće I prošlu zimu mnogi su jedva prezimili. Stotine hiljada ljudi u BiH strepjele su od gladi i sa zebnjom pogledavale hoće li skromne zalihe drva izdržati do proljeća. I prije koronakrize te rata u Ukrajini svaki šesti stanovnik Bosne i Hercegovine preživljavao je s od 90 do 150 KM mjesečno.
Svjetska kriza prelijeva se na sve pore i bosanskohercegovačkog društva. Cijene nikad nisu bile veće, a nažalost, ovisni smo o uvozu jer (pre)malo proizvodimo. A cijene svih proizvoda i usluga iz dana u dan ne prestaju rasti. Skuplje plaćamo hranu, gorivo, plin, usluge…, dok, s druge strane, prihodi malo ili pak nimalo ne rastu.
Sindikalna potrošačka košarica u septembru prošle godine iznosila je 2152,51 KM, a u septembru ove godine 2852,37 KM, dakle, četveročlanoj porodici u septembru ove godine trebalo je 700 KM više nego lani. Sve više prehrambenih artikala za građane postaje luksuz, a meso je definitivno na prvom mjestu te liste. Zbog stalnog smanjenja stočnog fonda u Bosni i Hercegovini će u idućem vremenu doći i do nedostatka domaće govedine na tržištu te će meso postati luksuz, čak i onima koji nisu spadali u kategoriju siromašnih. Smanjenje proizvodnje govedine dovest će do još većeg uvoza mesa sumnjive kvalitete, a cijene će drastično porasti.
Prema podacima Evropske komisije o kretanjima na tržištu, ističe se kako će se proizvodnja goveđeg mesa u EU smanjiti za 0,6 posto u ovoj godini. Kako se navodi u ovom izvješću, rast cijena govedine počeo je sredinom 2021., a u maju 2022. dosegnuo je gotovo 500 eura za 100 kilograma.
– U Francuskoj i Njemačkoj vidljiv je pad brojnosti životinja, dok je rast zabilježen u Italiji, Estoniji i Irskoj. Očekuje se kako će povećanje broja zaklanih grla krajem godine biti posljedica visoke cijene i manje dostupnosti stočne hrane, stoji u izvješću. “Naše političare selo ne zanima. Ne piše nam se dobro. Sad se zbog visokih cijena žita i ne isplati baviti poljoprivredom. Ono što je sigurno, uvozit ćemo još više mesa sumnjive kvalitete”, kazao je Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS-a.
Zima je i prije posljednje krize bila doba godine kad su troškovi rasli prvenstveno zbog sezone grijanja, a ova će po tom pitanju biti osobito teška. Kako se grijati? Drvo, a posebno pelet, višestruko je skuplje nego prošle godine, što će se odraziti na kućne proračune. Cijena prirodnog plina je u godini dana povećana gotovo 100%.
Plin je već poskupio i pitanje je kolika će mu cijena biti do kraja sezone grijanja i hoće li ga uopće biti. Za očekivati je i povećanje cijene električne energije. Sve to negativno će se odraziti na standard bh. građana. Za nekoliko dana na snagu stupa i obavezna zimska oprema za vozila, a i gume su ove godine skuplje za oko 20 posto u odnosu na prošlu, što dodatno komplikuje život građanima. Što se tiče cijena hrane, situacija nije nimalo ohrabrujuća. Eurostat je objavio da su cijene kruha naglo porasle u cijeloj Uniji. Hljeb nikada nije bio skuplji nego sada. Šta kažu građani?
“Preživjeli smo rat, pa ćemo valjda i ovu krizu. Ne sluti na dobro, ali vidjet ćemo”, jedan je od komentara. “Ko bude imao novca, ugrijat će se ove zime, ostali će se morati smrzavati pa ko preživi”, kaže jedan od penzionera. “S obzirom na to da nije došlo do rasta plaća ili je došlo do nedovoljnog rasta, građani će se naći pred izborom šta platiti – račune ili hranu”, kaže makroekonomski analitičar Faruk Hadžić. (Vecernji.ba)
