Sigurno znate nabrojati neka od njih, moguće čak i sva, ali sjećate li se priča o njima?
Ako je odgovor ne, tu smo da vas podsjetimo na neke slavne građevine koje su vrijedne ruke naših predaka napravile još u doba antike, a koje se danas uzimaju i smatraju za sedam originalnih svjetskih čuda!
Viseći vrtovi Babilona
Tvrdi se kako su ih sagradili Babilonci u blizini rijeke Eufrat. Izgrađeni su 600. godine prije nove ere, navodno kako bi kralj Nabukodonosor II. mogao ublažiti čežnju svoje supruge za rodnom Medijom (ono što je sada sjeverozapadni dio Irana i jugoistočna Turska).
Vrtove je vjerovatno uništio potres u prvom stoljeću prije nove ere, a budući da nije poznato tačno mjesto za ove masivne vrtove, moderni naučnici nisu sigurni jesu li oni zaista postojali.
Zeusov kip u Olimpiji
Visok oko 13 metara, Zeusov kip u Olimpiji bio je divovska sjedeća figura grčkog boga Zeusa, koja je zauzimala cijelu širinu prolaza svetišta u Olimpiji u Grčkoj. Ovo svetište sagrađeno je samo za smještaj nevjerovatnog kipa.
Ukrašen zlatom i slonovačom, bio je gotovo dovoljno visok da dotakne vrh hrama. Sagradio ga je grčki kipar Fidija 435. godine prije nove ere.
Nema zapisa o tome što se na kraju dogodilo s kipom, ali vjeruje se da je rastavljen i premješten u Konstantinopol, gdje je na kraju uništen prilikom požara u petom i šestom stoljeću nove ere.
Mauzolej u Halikarnasu
Mauzolej u Halikarnasu bila je grobnica izgrađena za Mauzola, satrapa ili guvernera perzijskog teritorija.
Smješten je u zapadnom dijelu moderne Turske, a izgradili su ga Perzijanci i Grci 351. godine prije Krista. Mauzolej je bio visok oko 40 metara.
Mnogi smatraju da kompleks, troslojna struktura izrađena od bijelog mramora, uključuje likijske, grčke i egipatske arhitektonske stilove. Nekoliko potresa potreslo je strukturu tokom stoljeća, ali je snažan potres 1494. godine definitivno srušio mauzolej iako su njegovi ostaci kasnije korišteni za utvrđivanje obližnje građevine dvorca.
Artemidin hram u Efezu
Izgradnju Artemidina hrama u Efezu započeo je Krez iz Lidije, a izgradnja je trajala 120 godina.
Sagrađen u Efezu, grčkom gradu u današnjoj Turskoj, hram se sastojao od niza oltara i hramova.
Hram je više puta uništavan poplavama, paljenjem i invazijama, a obnavljan je najmanje tri puta na izvornom mjestu.
Godine 401. nove ere hram je posljednji put uništen od strane rulje predvođene kršćanskim biskupom svetim Ivanom Zlatoustim. Ostatke je na kraju otkrila 1869. godine ekspedicija koju je vodio John Turtle Wood, koji je pronašao stupove hrama zakopane na dnu rijeke.
Svjetionik u Aleksandriji
Visine između 130 i 150 metara Aleksandrijski svjetionik (također nazvan aleksandrijski Pharos) stoljećima je bio jedna od najviših građevina koje je napravio čovjek.
Sagrađen je za vrijeme Ptolomejskog kraljevstva u helenističkom Egiptu u gradu Aleksandriji u trećem stoljeću prije nove ere, a dizajnirao ga je grčki arhitekt Sostratos.
Arheolozi su otkrili drevne novčiće koji su prikazivali svjetionik i iz njih su došli do zaključka da je to vjerovatno bila troslojna struktura koja je uključivala četvrtastu razinu u podnožju, osmerokutnu razinu u sredini i vrh koji je bio cilindričan.
Tri potresa dovela su do njegova uništenja, a ostaci su iskorišteni za izgradnju citadele Qaitbay na njegovu mjestu u 13. stoljeću. Francuski su arheolozi 1994. godine pronašli ostatke svjetionika na dnu aleksandrijske luke.
Kolos s Rodosa
Ovaj kip bio je približno iste veličine kao Kip slobode u New Yorku.
Dizajnirao ga je kipar Chares iz Lindosa, a vjeruje se kako je prikaz boga sunca koji stoji gol, podiže baklju u jednoj ruci i drži koplje u drugoj izgrađen u helenističkoj Grčkoj između 292. i 280. prije nove ere.
Uništio ga je veliki potres 226. godine, 50-ak godina kasnije, a stoljećima nakon njegova uništenja arapske snage zaplijenile su ostatke nakon invazije na Rodos, prodajući sav preostali metal kao otpad i brišući dokaze o pravoj lokaciji kipa.
Velika piramida u Gizi
Jedino od originalnih svjetskih čuda koje je preživjelo sve nedaće i koje je moguće posjetiti i danas.
Velika je piramida u Gizi, sagrađena između 2600. i 2500. godine prije nove ere. Procjenjuje se da sadrži oko dva miliona kamenih blokova koji teže od dva do 30 tona po komadu.
U vrijeme kada je izgrađena bila je još impresivnija, prekrivena slojem glatkog bijelog kamena i moguće punim zlatnim na samom vrhu. Znanstvenici nagađaju da su se za pomicanje kamenja na mjesto koristili valjci za balvane i sanjke.
Iako su uski hodnici i skrivene komore bili zaključani iznutra kako bi se zaustavili pljačkaši, moderni arheolozi vjeruju da je većina skrivenog blaga ukradena nedugo nakon izgradnje. (Punkufer)
