BiH je zemlja iz koje sve veći broj njenih građana želi da ode, a riječ je o trendu koji je teško zaustaviti, jer raste broj onih koji bolje sutra žele i nastoje da potraže negdje u inostranstvu.Prema podacima Agencije zarad i zapošljavanje BiH, za 11 mjeseci prošle godine u Njemačku i Sloveniju je otišlo više od 17.700 naših radnika.
“U ovom periodu, u Sloveniji su izdate 17.154 radne dozvole, uz procjenu da će do kraja godine biti oko 18.000 radnih dozvola. U 2021. godini izdato je 19.575 radnih dozvola u Sloveniji. U Njemačkoj su u 2022. godini zaposlene 553, a godinu ranije 487 osoba iz BiH” – ističu za Srpskainfo u ARZ.
Činjenica je da je, zbog sve masovnijeg odlaska naših ljudi u inostranstvo, u Srpskoj i BiH sve osjetniji nedostatak radnika.
U banjalučkoj agenciji “Spektar” kažu da je teško prognozirati da li nas očekuje još veći odliv ljudi sa ovih prostora.
“Trenutni trend je da više ljudi želi da ode nego da se vrati. Svakodnevne olakšice koje stižu iz zapadnih zemalja, a tiču se olakšavanja pristupa tržištima rada, dodatno će povećati interes naših ljudi na odlazak. Kada imamo jednu takvu situaciju, najodgovorniji za organizaciju i upravljanje moraju uzeti ovu činjenicu i sve potencijalne posljedice u prioritetno razmatranje” – naglašava za Srpskainfo direktor ove agencije Miroslav Vukajlović.
Upozorava da bi dugoročne posljedice iseljavanja mogle da budu nesagledive po život i opstanak ljudi na ovim prostorima.
“Za očekivati je da investitori, pogotovo strani i poslovna zajednica nastave pritisak na političare da odobravaju nove, veće kvote za uvoz nedostajuće radne snage, koja će u pravilu raditi za manje novca nego što trenutno rade naši ljudi. To će podstaći dodatno iseljavanje domaćeg stanovništva, a trend rasta ili održavanja postojećih plata će prestati. Dodatno uplašeni i nenaviknuti na komšije koji kulturološki nemaju sličnosti, ljudi će radije birati neku drugu zemlju za svoj i život porodice” – ističe Vukajlović.
Prema njegovim riječima, potrebne su nove politike i kvalitetna rješenja koja će motivisati ljude da ne pomišljaju na odlazak, već na punu integraciju u društvo u svakom smislu.
“Kako se godinama nije radilo po ovom pitanju, nagomilane probleme ne možemo riješiti ad hok, kako bi mnogi htjeli. Potrebna su sistemska rješenja koja, na žalost, i kada se dobro pripreme, pozitivne efekte pokazuju kroz duži vremenski period. Ono šta odmah možemo da uradimo, to je da pozovemo sve one koji planiraju da idu ili su nedavno otišli i ponudimo im više u odnosu na ono šta trenutno tamo imaju, odnosno očekuju da će da dobiju. Za tako nešto potrebna nam je kvalitetna komunikacija, ozbiljan rad nadležnih institucija, drugačija rješenja za tržište rada u odnosu na dosadašnja. Naši ljudi su najbolje rješenje za popunu trenutno brojnih upražnjenih radnih mjesta” – poručuje Vukajlović.
