Turska ima “posebne” i rastuće odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom uprkos sve većem pritisku na Ankaru da pomogne u jačanju zapadnih sankcija Moskvi, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ekskluzivnom intervjuu za CNN uoči drugog kruga predsjedničkih izbora sljedeće sedmice.
“Nismo u tački u kojoj bismo uveli sankcije Rusiji kao što je to učinio Zapad. Nismo vezani sankcijama Zapada”, rekao je Erdogan novinarki Becky Anderson iz CNN-a. “Mi smo jaka država i imamo pozitivne odnose sa Rusijom.”
“Rusija i Turska trebaju jedna drugoj na svim mogućim poljima”, dodao je on.
Erdogan je očigledan favorit u turskoj predsjedničkoj utrci koja ide na drugi krug izbora 28. maja. On i njegov glavni rival Kemal Kilicdaroglu razišli su se oko brojnih pitanja vanjske politike, uključujući diplomatiju sa Zapadom i Rusijom.
Kilicdaroglu je obećao da će popraviti godine zategnute diplomatije sa Zapadom.
On je takođe rekao da neće nastojati da oponaša Erdoganov odnos vođen ličnošću sa Putinom, već da će odnos Ankare prema Moskvi ponovo kalibrisati tako da bude “držav”.
Ali u danima koji su prethodili prvom krugu predsjedničke utrke 14. maja, Kilicdaroglu je zaoštrio ton prema Kremlju, optužujući ga da se miješa u izbore u Turskoj i prijeti da će prekinuti odnose između dvije zemlje.
“Dragi ruski prijatelji, vi stojite iza montaža, zavera, dubokog lažnog sadržaja i traka koje su juče razotkrivene u ovoj zemlji”, naveo je on na Twitteru.
“Ako želite nastavak našeg prijateljstva nakon 15. maja, maknite ruke od turske države”, rekao je Kilicdaroglu.
Nasuprot tome, Erdogan je udvostručio svoj odnos s Putinom – i misli da bi Zapad trebao slijediti njegov primjer. “Zapad ne vodi balansiran pristup”, rekao je za CNN. “Potreban vam je uravnotežen pristup prema zemlji kao što je Rusija, što bi bio mnogo sretniji pristup.”
Optužio je svog rivala da želi da “odvoji” Tursku od Rusije.
Otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, turski moćnik se pojavio kao ključni posrednik, usvojivši ključni balans između dvije strane, nadaleko poznat kao “proukrajinska neutralnost”.
Pomogao je u posredovanju u ključnom sporazumu poznatom kao Inicijativa za koridor za žito u Crnom moru koji je otključao milione tona pšenice zarobljene u ruskoj invaziji na Ukrajinu, sprečavajući globalnu krizu gladi. Ugovor je u srijedu produžen za još dva mjeseca, dan prije nego što je istekao.
“Ovo je bilo moguće zbog našeg posebnog odnosa sa predsjednikom Putinom”, rekao je za CNN, misleći na dogovor o žitu.
Rusko-turska trgovina iznosi 62 milijarde dolara godišnje. Ranije ove godine, Putin se odrekao plaćanja turskog gasa Rusiji u potezu za koji se vjerovalo da će pomoći u povećanju Erdoganovih šansi na izborima.
Erdogan je također pomogao u osiguravanju razmjene ratnih zarobljenika između Ukrajine i Rusije, osim što je ugostio neke oslobođene ukrajinske zarobljenike u Turskoj i Kijevu je obezbijedio oružje. Ipak, njegove bliske veze sa Putinom čine nervoznim njegove zapadne saveznike.
U svom intervjuu za CNN, Erdogan se pozabavio još jednom ključnom žarišnom tačkom turskih tenzija sa Zapadom: pridruživanjem Švedske NATO-u. Turska – druga po veličini vojska NATO-a – blokirala je članstvo Stokholma u alijansi, optužujući ga za skrivanje militanata iz zabranjene Kurdistanske radničke partije (PKK).
“Sve dok Švedska nastavlja da dozvoljava izdanima terorističkih grupa u Turskoj da slobodno lutaju Švedskom, na ulicama Stockholma, ne možemo blagonaklono gledati na članstvo Švedske u NATO-u”, rekao je Erdogan.
“Trenutno nismo spremni za Švedsku”, dodao je. “Zato što zemlja NATO-a treba da ima čvrst stav kada je u pitanju borba protiv terorizma.”
Švedska je odbila ponovljene zahtjeve Turske za izručenje osoba koje Ankara opisuje kao teroriste, tvrdeći da o tom pitanju mogu odlučivati samo švedski sudovi.
Erdogan je također kritizirao američkog predsjednika Joea Bidena jer ga je nazvao “autokratom” u svojoj kampanji za Bijelu kuću 2020. “Da li bi diktator ikada ušao u drugi krug izbora?” upitao je Erdogan.
Erdogan je upisao optimističan stav o tekućoj predsjedničkoj utrci. “Ovo je novo iskustvo za tursku demokratiju. Vjerujem da će se moji ljudi pojaviti za jaku demokratiju na izborima sljedeće nedjelje”, rekao je on.
On je u prvom krugu izbora 14. maja osigurao prednost od skoro pet bodova ispred Kilicdaroglua. Njegova vladajuća stranka Pravda i razvoj (AK) također je osvojila udobnu parlamentarnu većinu.
Erdogan je za CNN rekao da očekuje da će snažan nastup njegove stranke u parlamentarnoj konkurenciji povećati njegove šanse u drugom krugu predsjedničkih izbora, tvrdeći da bi glasače mogla odvratiti mogućnost glasanja za obješeni parlament. Stabilnost i samopouzdanje su veoma važni i ljudi koji traže stabilnost uradiće ono što je potrebno na biralištima, rekao je on.
Nijedan kandidat nije prešao cenzus od 50% potreban da bi se ostvarila predsjednička pobjeda u prvom krugu.
Rezultat je prkosio istraživanjima javnog mnjenja, koja su predviđala blago vodstvo Kilicdaroglua, 74-godišnjeg birokrate i lidera lijevo orijentisanog CHP-a.
Šest opozicionih grupa formiralo je jedinstveni front bez presedana kako bi pokušao da otme vlast od Erdogana, koji se također suočio s preprekama zbog slabe ekonomije i posljedica razornog zemljotresa 6. februara u kojem je poginulo više od 50.000 ljudi.
Opozicija je izbore opisala kao posljednju poziciju turske demokratije, optužujući Erdogana da je uništio demokratske institucije u zemlji tokom svoje 20-godišnje vladavine, nagrizao moć pravosuđa i potisnuo neslaganje.
Predsednikovi klevetnici su takođe krivili njegovu neortodoksnu ekonomsku politiku – odnosno njegovo odbijanje da podigne kamatne stope – za nesputanu inflaciju i pad lire.
U intervjuu za CNN, Erdogan je negirao suzbijanje sloboda, tvrdeći da “u Turskoj niko nije iza rešetaka zbog svojih ideja”. Prema Reporteri bez granica, više od 100 novinara, advokata i lokalnih političara uhapšeno je u sedmicama koje su prethodile izborima u nedjelju.
On je također branio svoju odluku o suzbijanju kamatnih stopa i ustvrdio da je već dala pozitivne rezultate. “Imam tezu da su kamatne stope i inflacija u pozitivnoj korelaciji. Što su kamatne stope niže, to će biti niža inflacija”, rekao je Erdogan. “Vidjeli smo rezultate u smislu koraka koje smo preduzeli.”
Očekivalo se da će vladin šamboličan početni odgovor na veliki zemljotres – koji su zvaničnici priznali i izvinili se – takođe ohrabriti opoziciju. Ali 14. maja Erdogan je osvojio većinu glasova na razorenom jugoistoku Turske.
Oko 4 miliona sirijskih izbjeglica u Turskoj također je problem koji se sprema na ovim izborima. Kilicdaroglu je obećao da će deportovati sirijske izbjeglice. Kandidat za treće mjesto u utrci, Sinan Ogan, ultranacionalista je koji je rekao da će podržati kandidata sa strožom politikom prema izbjeglicama.
Čini se da je to potaknulo Kilicdaroglua da zauzme tvrd stav prema izbjeglicama u svojim video snimcima kampanje. U međuvremenu, Erdogan je za CNN rekao da se neće povinovati Oganovim željama.
“Nisam osoba koja voli pregovarati na takav način”, rekao je on, odgovarajući na spekulacije o tome da se Ogan pojavljuje kao kreator kralja u drugom krugu. “Ljudi će biti kreatori kraljeva.”
Erdogan je odbacio pozive opozicije na sveobuhvatnu deportaciju izbjeglica i rekao da će umjesto toga “ohrabriti” oko milion izbjeglica da se vrate u Siriju. Rekao je da Turska gradi infrastrukturu i domove u dijelovima ratom razorene zemlje pod turskom kontrolom kako bi olakšala njihovu repatrijaciju.
“Turske nevladine organizacije grade stambene jedinice u sjevernoj Siriji kako bi izbjeglice ovdje mogle da se vrate u svoju domovinu. Ovaj proces je već započeo”, rekao je za CNN. “Ohrabrujemo milion izbjeglica da se vrate u svoju domovinu.”
Izborne kampanje oko deportacije Sirijaca u Turskoj su dio regionalne akcije da se raseljeni Sirijci potisnu nazad u krizom zahvaćenu zemlju. Jordan i Liban, koji također ugošćuju milione sirijskih izbjeglica, također su pozvali na masovnu repatrijaciju.
Nacionalistički političar krajnje desnice mogao bi odlučiti o Erdoganovoj političkoj sudbini
To također dolazi kao dio talasa regionalne normalizacije sa režimom sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, uprkos brojnim optužbama za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti upućene diktatoru.
Erdogan, koji je podržao naoružane islamističke opozicione grupe u građanskom ratu u Siriji, rekao je da također želi okrenuti stranicu, preko Assadovog glavnog podržavatelja, Putina.
“(Kroz) moje prijateljstvo s predsjednikom Putinom, mislili smo da možemo otvoriti vrata, posebno u našoj borbi protiv terorizma u sjevernom dijelu Sirije, što zahtijeva blisku saradnju i solidarnost”, rekao je, misleći na kurdske militante na sjeveroistoku Sirije.
“Ako to možemo da uradimo, rekao sam da ne vidim nikakvu prepreku koja bi ostala na putu našeg pomirenja”, rekao je on, obećavajući da će zadržati tursko prisustvo u severnoj Siriji uprkos tome što je Assad prethodno uslovljavao razgovore o povlačenju Ankare sa teritorije.
“Imamo više od 900 kilometara granice i postoji stalna prijetnja terorizma s tih granica na našoj zemlji”, rekao je on. “Jedini razlog zbog kojeg imamo vojno prisustvo na granici je borba protiv terorizma. To je jedini razlog.”
