Kraljeva Sutjeska, jedno od najznačajnijih duhovnih centara u Bosni i Hercegovini, nastavlja dobijati podršku za obnovu i očuvanje svoje historijske džamije.
Prema objavljenim informacijama dobreno je dodatnih 25.000 KM za završetak izgradnje kamenog zida oko harema džamije, zida s dva lica, koji će značajno doprinijeti uređenju i očuvanju ovog važnog vjerskog i kulturnog prostora.
Finansijska podrška predstavlja nastavak već realizovanih ulaganja. Nedavno je iz kantonalnog budžeta izdvojeno 7.000 KM za završne radove koji uključuju ugradnju fontane u šadrvanu, farbanje drvene munare, krovova džamije i šadrvana, kao i ulazne haremske kapije. Sredstva su dodijeljena putem javnog poziva, što svjedoči o transparentnosti i sistematičnosti u podršci vjerskoj i kulturnoj baštini.
Prošle godine Općina Kakanj je također pružila značajnu podršku, finansirajući nabavku i ugradnju klima uređaja u džamiju. Ova aktivnost realizovana je uz prethodnu saglasnost Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, čime je potvrđena usklađenost sa propisima o zaštiti kulturno-historijskih objekata.
Pored toga, iz kantonalnog budžeta je izdvojeno i dodatnih 20.000 KM za redovne projekte i programe Medžlisa Islamske zajednice Kakanj, čime se dodatno osnažuje institucionalni rad ove zajednice.
Mevlud sa stoljetnom tradicijom
Džamija u Kraljevoj Sutjesci ima izuzetno bogatu historiju i duhovni značaj. Tradicionalni mevlud se u ovom mjestu održava vijekovima, svakog posljednjeg petka u mjesecu augustu. Prema predaji, tradicija dove i učenja mevludi-šerifa seže do vremena kada je sultan Mehmed II Fatih dao izgraditi ovu džamiju i u njoj klanjao džuma-namaz sa svojom vojskom, uputivši dovu za blagoslov širenja islama na ovim prostorima.
Ovaj mevlud se danas ubraja među najznačajnije u Bosni i Hercegovini, okupljajući veliki broj vjernika iz svih krajeva zemlje i dijaspore. Investicije u obnovu i uređenje džamije svakako će doprinijeti ljepšem ambijentu i ugodnijem boravku vjernika tokom ovog velikog vjerskog događaja.
Ulaganja poput ovih pokazuju da se briga o kulturno-duhovnom naslijeđu može i treba konkretno izražavati srcem, ali i djelima.
(Kakanj-X)
