“Nikada mi nećemo rušiti poziciju OHR-a. Čuvaćemo koliko god možemo njen kredibilitet, bez obzira da li se slagali ili ne slagali s nekim konkretnim potezima, ali ćemo uvijek otvoreno ukazati na neke stvari sa kojima se ne slažemo. To je jednostavno politika koju vodim i ja i moja politička stranka.”
Četverogodišnji mandat Predsjedništva Bosne i Hercegovine obilježila su ozbiljna iskušenja koja nisu uobičajena za svaki mandat Predsjedništva, poput blokade institucija, pandemije, migrantske krize, te nasrtaja na ustavno-pravni poredak BiH i institucije BiH, kazao je u intervjuu za BHT1 predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
“Bio je to jedan mandat u kojem su se morale braniti elementarne stvari, i ako ćemo ga cijeniti po tome, onda je bio uspješan. Bosna i Hercegovina i vrijednosti na kojima je ona utemeljena su odbranjene”, rekao je Džaferović.
Jedna od stvari koje predstavljaju napredak, ističe Džaferović, je preporuka Evropske komisije da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status za članstvo u EU.
“Do tada Bosna i Hercegovina nikad nije dobila takvu vrstu preporuke. Dobila je mišljenje o kandidatskom statusu, o potrebi ispunjavanja svih 14 prioriteta. Po prvi put u junu ove godine zasjedalo je Evropsko vijeće i zatražilo od Evropske komisije da se izvrši procjena stepena obavljenih reformi u Bosni i Hercegovini i da se preporuči od strane EK kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu. Tu vijest nam je donijela i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen prilikom prošlosedmične posjete BiH”, podsjetio je Džaferović.
Kada je riječ o prijedlogu za kandidatski status BiH, Džaferović kaže da je to bezuslovni prijedlog.
“Od nas se ne traže nikakvi uslovi da bismo dobili kandidatski status. Preporučen je bezuslovan kandidatski status i nadam se da će Evropsko vijeće donijeti tu odluku u decembru. Kazano je da se od Bosne i Hercegovine očekuje, nisu to uvjeti, nego se očekuje da se u ovo vrijeme, od momenta preporuke do momenta odluke Evropskog vijeća, pokuša nešto uraditi na nekih osam područja”, naveo je Džaferović, te poručio da vjeruje da će Bosna i Hercegovina dobiti kandidatski status za članstvo u EU.
“Na nama je u Bosni i Hercegovini da to uradimo, prije svega na Vijeću ministara BiH, i na Predsjedništvu BiH. Ne vjerujem da će državni parlament zasjedati u tom periodu, ali bilo bi dobro da i državni parlament uradi sve ono što može. Dok ne dođe novi saziv parlamenta, djeluje stari saziv, dakle postoji jedan kontinuitet u funkcioniranju institucija BiH i to bi trebalo maksimalno da se iskoristi”, naglasio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Džaferović dodaje da Vijeće ministara BiH može usvojiti određene strategije, a dobra prilika da se nešto učini je potpisivanje sporazuma u sklopu Berlinskog procesa početkom novembra.
“Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je zadužilo predsjedavajućeg Vijeća ministara da početkom idućeg mjeseca otputuje u Berlin i potpiše te sporazume uime BiH, a onda će oni ići u svoju redovnu proceduru ratifikacije. Bilo bi dobro da se i ta stvar požuri. Dakle, treba svaki dan uraditi sve ono što se može i iskoristiti ovu priliku za Bosnu i Hercegovinu”, poručio je Džaferović.
Berlinski proces značajan za relaksaciju odnosa na Zapadnom Balkanu
Predsjedavajući Džaferović je, govoreći za BHRT, još jednom naglasio izuzetnu važnost Berlinskog procesa za našu zemlju.
“Tu je svih šest zemalja Zapadnog Balkana koje su aspirantice za članstvo u Evropskoj uniji. Taj sporazum je potpisan u Sofiji u novembru 2020. godine. Od tada do danas vodile su se velike diskusije o Otvorenom Balkanu, prije toga o mini Šengenu, a zanemarivala se realizacija tog sporazuma koji je rađen u okviru Berlinskog procesa. Ovo je sada praktično prvi korak kojim se prave konkretni sporazumi u okviru tog regionalnog ekonomskog tržišta i to je put kojim zapravo treba da ide Bosna i Hercegovina. Vrlo bitno i u svom praktičnom smislu jer će ljudi moći da putuju sa ličnim kartama kroz sve države Zapadnog Balkana, diplome, visoko obrazovanje itd. Ali važnije od toga – relaksiraju se ukupni odnosi na Zapadnom Balkanu, između država Zapadnog Balkana, biće lakše i jednostavnije rješavati sva otvorena pitanja koja imamo i biće uspješniji put svih država aspirantica sa Zapadnog Balkana”, kazao je Džaferović.
Visoki predstavnik je i dalje potreban Bosni i Hercegovini
Na pitanje koliko se može razlikovati izvještaj visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta u Vijeću sigurnosti UN, u odnosu na ranije izvještaje njegovih prethodnika, Džaferović smatra da “nema nikakvog razloga da se Schmidtov izvještaj posebno razlikuje u odnosu na sve dosadašnje izvještaje”.
“Vidim da ima nekih nekih razlika sa kojima se i ja ne slažem ali ja i dalje stojim kod toga da je visoki predstavnik jako potreban Bosni i Hercegovini, da je on dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i tu za mene nikad nije bilo dileme. Nikada nisam neke postupke ili poteze visokog predstavnika, sa kojima se lično ne slažem, dovodio u vezu sa generalnom pozicijom Ureda visokog predstavnika, odnosno OHR-a u BiH. On je potreban Bosni i Hercegovini. On je napravio historijska postignuća kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, i OHR i Vijeće za implementaciju mira, i tako stvari stoje i kada je u pitanju ovaj izvještaj visokog predstavnika Vijeću sigurnosti Ujedinjenih Nacija”, istakao je Džaferović, te dodao:
“Nikada mi nećemo rušiti poziciju OHR-a. Čuvaćemo koliko god možemo njen kredibilitet, bez obzira da li se slagali ili ne slagali s nekim konkretnim potezima, ali ćemo uvijek otvoreno ukazati na neke stvari sa kojima se ne slažemo. To je jednostavno politika koju vodim i ja i moja politička stranka.”
Produžiti mandat misiji Althea
Govoreći o misiji EUFOR-a Althea u Bosni i Hercegovini, Džaferović je izrazio nadu da će biti donesena Rezolucija o produženju mandata ovoj misiji sa, kako je naglasio, “istim izvršnim ovlaštenjima kakva ima danas”.
“Mi smo koncem prošle i početkom ove godine imali vrlo ozbiljne sigurnosne izazove, napade na povratnike… Svjedoci smo tog jednog turbulentnog vremena kada su stvari mogle da odu izvan kontrole. Tražili smo da međunarodno vojno prisustvo bude snažnije i onog momenta kada su se ugledala pojačanja međunarodnih vojnih snaga, prestale su tenzije i mi od tada do sada praktično nismo imali nijednog ozbiljnijeg sigurnosnog izazova. Dakle, njihovo prisustvo ovdje je da odvraćaju snage koje bi da remete mir i stabilnost i da ih sprečavaju u njihovim aktivnostima. Samo njihovo prisustvo je poruka odvraćanja nečega što niko normalan ne bi trebao da želi u Bosni i Hercegovini i u regionu”, smatra Džaferović.
Ukoliko mandat misiji Althea u BiH ipak ne bude produžen, Džaferović podsjeća na ulogu NATO-a prema Dejtonskom mirovnom sporazumu.
“NATO je dužan da štiti mir, da štiti stabilnost Bosne i Hercegovine i da štiti Dejtonski mirovni sporazum”, kazao je, između ostalog, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, u Aktuelnom intervjuu BHT1.
Govoreći o formiranju postizibornih koalicija i vlasti u BiH, Džaferović je poručio da bi bilo opasno zaobilaziti izbornog pobjednika.
“Po mom dubokom uvjerenju, SDA će biti dio vlasti. To je najjača politička stranka BiH i mislim da bi bio jedan opasan avanturizam sa nesagledivim štetnim posljedicama po BiH zaoblaziti SDA kao najjaču političku stranku kada je u pitanju implementacija izbornih rezultata. Ne samo da će biti vlast, nego će biti motor te vlasti kao što je uvijek i bila. I svi to znaju, i domaći i međunarodni akteri”, rekao je Džaferović.
