Rat na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog moreuza izazvali su novi talas ekonomske neizvjesnosti širom svijeta. Dok građani u brojnim državama osjećaju rast cijena goriva, hrane i osnovnih životnih troškova, pojedine globalne kompanije bilježe milijarderske profite zahvaljujući haosu na tržištu energenata, finansija i vojne industrije.
Najveći potres zabilježen je u energetskom sektoru. Hormuški moreuz, kroz koji prolazi veliki dio svjetske nafte i plina, već mjesecima funkcioniše otežano, što je dovelo do snažnih oscilacija cijena na svjetskim berzama. Upravo na toj nestabilnosti najveće naftne kompanije ostvaruju ogromnu zaradu.
Evropski energetski giganti poput BP-a, Shella i TotalEnergiesa prijavili su rast dobiti već u prvim mjesecima 2026. godine. Posebno su profitirali njihovi trgovački odjeli koji zarađuju na naglim promjenama cijena energenata. Dobit pojedinih kompanija mjeri se milijardama dolara, dok istovremeno potrošači širom svijeta plaćaju rekordno skupo gorivo i grijanje.
Ni američke kompanije nisu ostale po strani. Iako su ExxonMobil i Chevron imali određene probleme u lancima snabdijevanja zbog sukoba na Bliskom istoku, obje kompanije ostvarile su rezultate bolje od očekivanih i najavile daljnji rast tokom godine.
Veliku korist od ratne nestabilnosti imaju i najveće svjetske banke. Pojačano trgovanje na finansijskim tržištima donijelo je ogromne prihode investicionim gigantima sa Wall Streeta. Investitori masovno povlače novac iz rizičnih ulaganja i prebacuju ga u sigurnije oblike imovine, što je dodatno povećalo promet na berzama.
JP Morgan je tako ostvario rekordne prihode od trgovanja, dok su i druge velike američke banke prijavile snažan rast kvartalne dobiti. Analitičari ističu da su upravo ratne tenzije i strah od širenja sukoba izazvali paniku među investitorima, ali istovremeno otvorili prostor za veliku zaradu finansijskim institucijama.
Još jedan sektor koji tradicionalno profitira u kriznim vremenima jeste vojna industrija. Rat na Bliskom istoku povećao je potražnju za protivraketnim sistemima, vojnom opremom i tehnologijama za zaštitu od dronova. Vlade brojnih država ubrzano povećavaju budžete za odbranu i obnavljaju zalihe oružja.
Zbog toga su kompanije poput BAE Systemsa, Lockheed Martina, Boeinga i Northrop Grummana zabilježile rekordne narudžbe. Proizvođači vojne opreme očekuju dodatni rast prihoda jer mnoge zemlje Evrope i SAD-a nastavljaju ulagati milijarde u sigurnosni sektor.
Ipak, rat nije donio korist samo kompanijama koje se bave fosilnim gorivima ili vojnom industrijom. Kriza je dodatno ubrzala ulaganja u obnovljive izvore energije. Sve više država i kompanija pokušava smanjiti zavisnost od nafte i plina, posebno nakon problema u globalnom snabdijevanju energentima.
Kompanije koje proizvode solarnu opremu, vjetroturbine i tehnologije za zelenu energiju bilježe rast prodaje i vrijednosti dionica. Potražnja za solarnim panelima i toplotnim pumpama značajno je porasla u Evropi, dok sve skuplje gorivo dodatno povećava interes za električna vozila.
Analitičari upozoravaju da ratovi i političke krize gotovo uvijek stvaraju pobjednike i gubitnike. Dok obični građani pokušavaju preživjeti inflaciju i rast troškova života, najveće svjetske kompanije koriste nestabilnost tržišta kako bi povećale profite na nivoe kakvi nisu viđeni godinama.
(Kakanj-X)
