Poljoprivrednici u Hrvatskoj ovog su proljeća bili suočeni s kombinacijom viših cijena pojedinih proizvoda i naglog rasta troškova proizvodnje. Prema najnovijim podacima Eurostata, Hrvatska se našla na samom vrhu Evropske unije po rastu cijena poljoprivrednih proizvoda, ali i među državama u kojima su ulazni troškovi za poljoprivredu najviše povećani.
Dok su cijene poljoprivrednih proizvoda na nivou Evropske unije u drugom tromjesečju pale za 5,8 posto u odnosu na isti period prošle godine, u Hrvatskoj je zabilježen potpuno drugačiji trend. Cijene su od aprila do juna bile 3,9 posto više nego godinu ranije, čime je Hrvatska dijelila prvo mjesto s Maltom.
To je ipak manje povećanje nego početkom godine, kada su cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj bile veće za 8,6 posto.
Dok u Evropi cijene padaju, Hrvatska bilježi rast
Podaci Eurostata pokazuju koliko se situacija razlikuje od zemlje do zemlje. U čak 20 članica Evropske unije poljoprivredni proizvodi u drugom kvartalu bili su jeftiniji nego godinu ranije.
Najizraženiji pad zabilježen je u Danskoj, gdje su cijene smanjene za 17,2 posto. U Irskoj je pad iznosio 16,2 posto, dok su Latvija i Estonija zabilježile smanjenje od 14,5 posto.
Na nivou cijele EU pad traje već tri uzastopna tromjesečja. Među proizvodima posebno se izdvaja mlijeko, čija je prosječna cijena bila niža za 16,6 posto. Žitarice su pojeftinile 5,6 posto, dok je svježe voće bilo jeftinije za 8,3 posto.
Istovremeno, svježe povrće nije pratilo taj trend. Na nivou EU-a njegova cijena povećana je za 6,4 posto, dok su jaja poskupjela 1,7 posto.
Grah u Hrvatskoj skuplji gotovo četvrtinu
Hrvatski potrošači i poljoprivrednici posebno su osjetili rast cijena svježeg povrća. U drugom tromjesečju povrće je bilo 7,8 posto skuplje nego u istom periodu 2025. godine.
Još početkom godine situacija je bila potpuno drugačija – cijene svježeg povrća tada su na godišnjem nivou bile niže čak 12 posto.
Najveći udar zabilježen je kod graha. Njegova cijena u proljetnim mjesecima porasla je gotovo 25 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Poskupjelo je i svježe voće, ali znatno umjerenije, za oko četiri posto. Cijene jaja povećane su za 7,7 posto.
Hrvatska nije bila jedina članica EU-a u kojoj je poljoprivreda zabilježila rast cijena. Na Kipru su proizvodi poskupjeli 3,5 posto, u Finskoj 2,9 posto, dok su blaži rast imali Portugal, Grčka i Rumunija.
Gorivo poljoprivrednicima skuplje čak 84,5 posto
Posebno zabrinjavaju podaci o troškovima proizvodnje. Na nivou Evropske unije dobra i usluge koje poljoprivrednici koriste u proizvodnji poskupjeli su u drugom kvartalu prosječno 4,7 posto.
U Hrvatskoj je rast bio znatno veći – ulazni troškovi povećani su za 8,7 posto, što je zemlju svrstalo na peto mjesto među članicama EU-a.
Na početku godine situacija je bila povoljnija, jer su ti troškovi u Hrvatskoj bili 2,3 posto niži nego u istom periodu prethodne godine.
Najveći rast troškova zabilježen je u Litvaniji, 16,4 posto, zatim Rumuniji sa 11,7 posto, Latviji sa 9,7 posto i Finskoj sa 9 posto.
Za hrvatske poljoprivrednike posebno je težak podatak o cijenama motornog goriva. U drugom tromjesečju gorivo je bilo čak 84,5 posto skuplje nego godinu ranije.
Ni gnojiva nisu pošteđena rasta. Umjetna gnojiva i poboljšivači tla poskupjeli su 14,7 posto, dok su cijene NPK gnojiva porasle 16 posto.
Na nivou EU-a energija i maziva bili su skuplji prosječno 22 posto, a motorna goriva 33,1 posto. Cijene umjetnih gnojiva i poboljšivača tla porasle su 13,4 posto.
Najmanji rast ulaznih troškova u poljoprivredi imali su Mađarska i Portugal, po 1,2 posto, te Malta sa 1,5 posto.
