Ovaj redovni proces povećava osjećaj vlastite vrijednosti, sreće, poboljšava koncentraciju pa čak može poboljšati i pamćenje.
Istraživanja pokazuju da redovna meditacija, naprimjer, snižava krvni pritisak, a pomaže i kod astme. Naime, stres je jedan od glavnih čimbenika stvaranje upale u tijelu, koja je relevantna i u astmi. Istraživanje koje je testiralo osmosedmični, klinički dokazani Program redukcije stresa temeljene na mindfulness meditaciji (Mindfulness Based Stress Reduction, poznat pod kraticom MBSR) pokazalo je da je grupa koja je meditirala imala manji nivo upale u tijelu nego oni koji nisu. Američka studija provedena u Općoj bolnici Massachusetts pokazala je da reakcija opuštanja koja se događa tokom meditacije odmah mijenja ekspresiju gena vezanih za imunu funkciju, metabolizam energije i izlučivanje inzulina.
Više je studija pokazalo da je program mindfulness meditacije jednako učinkovit kao i antidepresivi u slučajevima depresije, a superiorniji od antidepresiva u ponavljajućim depresijama.
Sa psihološkog aspekta, meditacija omogućava učinkovitije sagledavanje unutarnjeg svijeta, prepoznavanje onoga na što pojačano reagiramo kao i destruktivnih obrazaca ponašanja što nam omogućuje da mijenjamo svoju stvarnost te bolje toleriramo svoja neugodna stanja, a to za posljedicu ima smanjenje stresa, bolje zdravlje te veće zadovoljstvo. S meditacijom prestajemo biti žrtva svojih unutrašnjih raspoloženja i dobivamo alate za upravljanje njima.
Postoji više različitih vrsta meditacije. Naprimjer, postoje one koje nas uče koncentraciji na neki objekt poput mantre ili plamena svijeće. Taj način za cilj ima usmjeriti naš um na neki objekt kako on ne bi neprestano vrludao skačući s asocijacije na asocijaciju i time nam donosi brige i opterećenje. Vrlo poznati i popularni način prakticiranja meditacije je i spomenuti mindfulness koji podrazumijeva praćenje i promatranje misli, osjećaja i senzacija bez vezanja za njih i pokušaja da ih promijenimo.
Na taj način polako uviđamo kako funkcionira naš um, koje obrasce ima te koje osjećaje izaziva. Dajući prostora tome, a da to ne mijenjamo, taj unutarnji vrtlog i pritisak se polako smiruju što nam daje nužnu distancu i razumijevanje onoga što se u nama događa. Ovaj redovni proces povećava osjećaj vlastite vrijednosti, sreće, poboljšava koncentraciju pa čak može poboljšati i pamćenje.