Dok trgovci u Federaciji BiH nesmetano prodaju energetske napitke, često djeci i tinejdžerima koji ih sve češće konzumiraju poput sokova, zastupnica Suada Halilović iz stranke Narod i pravda odlučila je reći: dosta.
U Predstavničkom domu Parlamenta FBiH pokrenula je inicijativu kojom traži da se zakonski zabrani prodaja energetskih pića maloljetnim osobama. Ova inicijativa dolazi u trenutku kada su istraživanja jasno pokazala da sastojci energetskih napitaka – od visokih doza kofeina do kombinacije biljnih ekstrakata – mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje mladih.
Apelovala je na Vladu FBiH, kao i na nadležna ministarstva – zdravstva, pravde i trgovine – da hitno pronađu rješenje i izrade zakon koji će štititi djecu od štetnih posljedica.
„S obzirom na mnoga istraživanja koja su pokazala veliku štetnost određenih sastojaka energetskih napitaka, smatram da je vrlo važno da Vlada FBiH, Federalno ministarstvo pravde, Federalno ministarstvo zdravstva i Federalno ministarstvo trgovine u narednom periodu pronađu zakonsko rješenje, a sve u cilju zabrane prodaje energetskih napitaka maloljetnim osobama,“ poručuje Halilović.
Za razliku od alkohola i duhanskih proizvoda, energetski napici u FBiH nisu zakonski ograničeni po pitanju prodaje maloljetnicima. Iako djeluju bezazleno – šarene limenke, slatkasti okus – njihovi sastojci pričaju sasvim drugu priču.
“Smatram da je vrlo važno a prvenstveno za zdravlje maloljetnih osoba na području FBiH zakonski ograničiti i prodaju energetskih napitaka na način da se onemogući prodaja kao što je Zakon predvidio i zabranu prodaje alkohola i duhanskih proizvoda. Trenutni zakon navedeno nema definisano”, tvrdi Halilović.
Dodaje da energetska pića sadrže ksantine (uključujući kofein), gaziranu vodu, taurin, B vitamine i neke biljke.
“Uobičajeni sastojci su guarana, yerba mate, gingseng, ginkgo biloba. Ponekada u njih se dodaje maltodekstrin, inositol, karnitin i kreatin. Neki energetski napitci sadrže šećer, dok drugi brendovi ga zamjenjuju sladilima. Sastojci koji su štetni u energetskim napitcima mogu uzrokovati aritmiju, nesanicu, mučninu, nervozu, dehidraciju i bolove u želucu. Svjetska istraživanja pokazuju da redovno konzumiranje ovih napitaka može iscrpiti nadbubrežne žlijezde i izazvati bolest, koja se zove adrenalni umor”, ističe.
Zastupnica Halilović podsjeća da je krajnje vrijeme da zakon uhvati korak s realnošću: „Ako možemo zabraniti prodaju alkohola i cigareta djeci, možemo i moramo isto učiniti s energetskim napicima.“
Hoće li Federacija slijediti primjer nekih evropskih zemalja koje su već ograničile dostupnost ovih proizvoda mladima, zavisit će od političke volje – ali i pritiska javnosti.
Jer, kako stvari stoje – energetska pića možda “daju krila”, ali djeci mogu uzeti zdravlje.
Prema Evropskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), jedno polulitarsko energetsko piće često sadrži više kofeina nego što adolescent smije unijeti tokom cijelog dana.
