Od oko 200 miliona porodičnih domaćinstava u Evropskoj uniji tek nešto manje od četvrtine njih (24,3 posto) ima u svom sastavu djecu, objavio je Evrostat.
Pritom 12,1 posto domaćinstava ima jedno dijete, 9,3 posto dvoje djece, a samo tri odsto troje ili više djece. Hrvatska, prema podacima Evrostata, ima 1,49 miliona domaćinstava, među kojima gotovo tri četvrtine (1,1 milion) u svom sastavu nema djecu, prenosi.
Među domaćinstvima s djecom preovlađuju ona s jednim djetetom s udjelom od 44,7 posto. Nešto manje od 40 posto domaćinstava ima dvoje djece, a troje ili više ima ih samo 15,9 posto.
Podaci o sastavu domaćinstava u Hrvatskoj, kao i u većini drugih evropskih zemalja, potvrđuju nepovoljne demografske trendove prisutne već dug niz godina.
Nedavno je objavljeno da se prošle godine u Hrvatskoj rodilo samo 33.883 djece, najmanje u posljednjih 100 godina.
Istovremeno, umrlo je 56.979 osoba, što znači da se prirodnim putem stanovništvo Hrvatske samo prošle godine smanjilo za grad veličine Vukovara.
Nijedna županija nije imala veći broj rođenih od preminulih, a u čak sedam njih broj umrlih bio je najmanje dvostruko veći od broja rođenih. Najgori su pokazatelji za Ličko-senjsku, najstariju županiju, u kojoj je 2022. godine vitalni indeks bio 40, što znači da je na svakih 100 umrlih osoba rođeno samo 40 djece.
Da bi prirodni prirast bio pozitivan, vitalni indeks mora biti veći od 100. Takav indeks nema nijedna županija, a najbliže su mu Zagrebačka i Međimurska županija, u kojima je vitalni indeks iznosio 71.
Nepovoljni demografski trendovi već su doveli do alarmantnog nedostatka radne snage gotovo u svim područjima, a stručnjaci upozoravaju da će ovaj problem u budućnosti biti sve prisutniji.
U svojim nedavnim analizama glavni ekonomista Hrvatskog udruženja poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić izdvojio je nepovoljne demografske trendove kao glavnu prijetnju srednjoročnom rastu.
Prema njegovim prognozama, Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje najmanje 200.000 stranih radnika kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta rada.
