Od porodičnih slavlja do proslava u firmama ili izlazaka s prijateljima: Alkohol čini dobar dio života. Ipak, među generacijom Z, onima rođenima između 1995. i 2010., mnogi se odlučuju ne piti. Šta je dovelo do takve promjene?
Alkohol, koji je desetljećima bio samorazumljiv za većinu mladih, 21-godišnju Serin ne zanima, piše njemačka novinska agencija dpa.
“Ako ne možete biti duhoviti ili svoji bez alkohola, onda nešto nije u redu”, odlučno kaže mlada znanstvena pripravnica.
Rođena u Berlinu 2002., Serin pripada generaciji Z, tzv. ‘zoomerima’ , rođenim između 1995. i 2010., iako linija između njih i njihovih prethodnika, milenijalaca, nije uvijek čvrsta.
Serin kaže da nije jedina u svojoj skupini koja ne pije, te dodaje da većina njezinih prijatelja pije malo ili uopće ne.
Je li to novi trend među generacijom Z? Je li postalo ‘cool’ biti trijezan?
Njemački centar za zdravstveno obrazovanje (BZgA) od 2004. istražuje prekomjerno pijenje, definirano kao konzumiranje najmanje pet pića na zabavi.
Anketa među mladima u dobi između 12 do 25 godina u Njemačkoj pokazala je da konzumacija alkohola u toj dobnoj skupini postupno pada.
Godine 2004. 21 posto mladih u dobi od 12 do 17 godina još je reklo da prekomjerno piju barem jednom tjedno, no do 2021. ta je brojka pala na nešto ispod 9 posto.
Među osobama u dobi od 18 do 25 godina, broj se također smanjio s 44 posto u 2004. na 32 posto u 2021.
I dok su se mnogi milenijalci, oni rođeni između 1980. i 1994., često opijali, zoomeri se često drže podalje od prekomjerne konzumacije alkohola.
“Iz sociološke perspektive, gubitak kontrole zbog alkohola jedan je od glavnih razloga”, objašnjava sociolog Heino Stoever iz centra za istraživanje ovisnosti pri Sveučilištu primijenjenih znanosti u Frankfurtu.
Kontrola je postala izrazito važan fenomen za generaciju kojoj život uvelike diktiraju društveni mediji, kaže Stoever.
U današnje doba loše sročena whatsApp poruka može uništiti prijateljstvo, naglašava. A moguće ponašanje u pijanom stanju svakako predstavlja preveliki društveni teret za generaciju Z, dodaje Stoever.
Serin smatra da mnogi izlaze iz svoje ljušture kada popiju, odnosno koriste alkohol kao sredstvo prevladavanja socijalne tjeskobe. No, ljudi bi trebali raditi na sebi, a ne rješavati probleme alkoholom, naglašava.
Dodatno još nabraja da je danas prezentacija vrlo važna mladim ljudima što alkohol može narušiti, a uz to mnogi mladi funkcioniraju više u virtualnom svijetu nego uživo pa je i manje prilika za opijanje.
Pandemija koronavirusa sigurno je bila dodatak tom fenomenu, objašnjava psihologinja Pauline Stockmann.
Aplikacije poput TikToka i Instagrama pomogle su možda u olakšavanju socijalne izolacije, ali one generiraju druge probleme, poput hiperfokusiranosti na vanjštinu, dodaje.
Iz tog je razloga pokrenula svoju platformu “Happy Clappy Club”, koja nudi “psihološki coaching” namijenjen generaciji Z i nastoji destigmatizirati probleme mentalnog zdravlja.
Psihologinja prepoznaje da su razlozi zbog kojih se mladi ljudi udaljavaju od alkohola više usmjereni na brigu o sebi i želju da “preispitaju i promijene ukorijenjene tradicije”.
U slučaju Serin, društveni život odvija se u plesnom studiju s njezinom hip-hop družinom. Vikendi su joj manje-više mirni: televizija i igrice.
Tu i tamo, ode van s prijateljima. Ne na opijanje nego na večeru.
