Bosna i Hercegovina obilježava danas 32. godišnjicu članstva u UNESCO-u, Organizaciji Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, u koju je primljena 2. juna 1993. godine.
UNESCO je osnovan 1946. godine s ciljem da doprinese miru i sigurnosti kroz međunarodnu saradnju u obrazovanju, nauci i kulturi, te kroz promicanje univerzalnog poštovanja pravde, ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Od 1972. godine, kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, više od hiljadu lokaliteta širom svijeta upisano je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.
Bh. spomenici svjetske baštine
Prvi spomenik iz Bosne i Hercegovine koji je uvršten na ovu prestižnu listu bio je Stari most u Mostaru, 2005. godine. Izgrađen između 1557. i 1566. godine, Stari most je djelo osmanlijskog neimara Hajrudina. Srušen tokom agresije na BiH 1993. godine, obnovljen je 2004. godine i simbol je ne samo inženjerskog umijeća, nego i mosta među ljudima i kulturama.
Dvije godine kasnije, 2007. godine, UNESCO je na listu upisao i Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu – jedno od najimpresivnijih arhitektonskih ostvarenja osmanskog perioda. Most preko Drine, podignut između 1571. i 1577. godine, remek djelo je mostogradnje koje spaja generacije i svjedoči bogatoj prošlosti ovog prostora.
Na samitu UNESCO-a u Istanbulu 2016. godine, donesena je odluka o upisu stećaka – srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika – na Listu svjetske kulturne baštine. Na listi se nalazi 30 nekropola, od kojih 22 u Bosni i Hercegovini, dok su ostale smještene u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Proces nominacije trajao je šest godina, a formalno je započeo 2009. godine u Sarajevu.
Spomenici na tentativnoj listi
Na tentativnoj listi UNESCO-a, koja predstavlja „čekaonicu“ za upis na Listu svjetske baštine, nalazi se više lokaliteta iz Bosne i Hercegovine. Tu su prirodno-graditeljska cjelina Jajca, historijska jezgra Počitelja, prirodno i historijsko područje Blagaja, prašuma Peručica, pećina Vjetrenica, historijsko područje Stolac, Jevrejsko groblje u Sarajevu, kao i simbol multikulturalnosti – Sarajevo. Nematerijalna baština BiH na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi uključuje zmijanjski vez i konjičko drvorezbarstvo.
Dokumentarna baština – svjedoci historije
Osim kulturnih i prirodnih dobara, Bosna i Hercegovina se može pohvaliti i upisom dvaju izuzetnih primjera dokumentarne baštine na UNESCO-ov Međunarodni registar „Pamćenje svijeta“. U pitanju su Sarajevska hagada i Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke.
Sarajevska hagada je remek-djelo srednjovjekovne hebrejske dekorativne umjetnosti, nastala sredinom 14. vijeka u sjevernoj Španiji. Ovaj iluminirani rukopis je od 1894. godine čuvan u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, a 2003. godine proglašen je pokretnim nacionalnim spomenikom BiH.
Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu obuhvata više od 10.500 unikatnih rukopisa – djela iz oblasti islamskih nauka, medicine, astronomije, filozofije, književnosti i drugih disciplina. Najstariji rukopis u ovoj zbirci datira iz 1105. godine.
Članstvo Bosne i Hercegovine u UNESCO-u već tri decenije pruža globalnu platformu za promociju i očuvanje bogate kulturne i prirodne baštine zemlje – baštine koja pripada cijelom čovječanstvu.
(Kakanj-X)
