Bosna i Hercegovina je snažno povezana s promjenama u privredi Evropske unije jer većinu svoje vanjske trgovine ostvaruje sa zemljama članicama EU.
I dalje je neizvjesno šta će se ekonomski dešavati u pogledu stalnih najava, zatim i povlačenja odluka o uvođenju američkih carina na proizvode iz Evropske unije.
Sve što se događa posljednjih sedmica nije povoljno za stabilnost finansijskih tržišta koja, kako je poznato, ‘ne vole’ neizvjesnosti. Mada se to možda na prvi pogled ne vidi, Bosna i Hercegovina je vrlo osjetljiva na svaku promjenu ekonomske slike Evropske unije jer svoje proizvode uglavnom izvozi na tržište EU, a iz EU uvozi repromaterijale neophodne za domaću proizvodnju.
U tom smislu, eventualno uvođenje carina na evropske proizvode moglo bi značajno pogoditi proizvodni sektor u Bosni i Hercegovini. Ipak, ohrabrujuća vijest je da je američki predsjednik Donald Trump pristao produžiti rok za pregovore o carinama s Evropskom unijom za više od mjesec dana.
Odluka je uslijedila nakon njegove najave da će od 1. juna carinske stope podići na 50 posto, ali u međuvremenu je razgovarao s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen i odredio novi rok za pregovore – 9. juli.
Ako se ne postigne dogovor, situacija neće biti nimalo povoljna za mnoge poslovne subjekte u Bosni i Hercegovini.
- Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i tražnju za proizvodima bh. preduzeća. Najveće posljedice će biti za metalsku i autoindustriju BiH, koje značajan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU. Kao rezultat imat ćemo pritisak na produktivnost, zaposlenost, te povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale – upozorili su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
(Kakanj-X)
