Svi smo koristili naredbe za blokiranje ili brisanje “prijatelja” na našim društvenim mrežama. Radi se o čišćenju. Međutim, to više nije slučaj kada postane hladna strategija za okončanje veze ili prijateljstva. Samo jednim klikom ćete nestati, uspostaviti distancu i tišinu bez ikakvog objašnjenja.
Društvene mreže, sviđalo se to nama ili ne, često su odraz našeg stvarnog života. U svakom „Sviđa mi se“, u svakoj napisanoj riječi ili objavljenoj fotografiji ostaje potez naše ličnosti. Ovi virtuelni algoritmi su odraz naše suštine i našeg ponašanja.
Eliminisanje ljudi sa društvenih mreža je rastući trend, ali ovom virtuelnom strategijom mnogi takođe pokušavaju da zatvore značajne i intimne odnose.
Eliminisanje ili blokiranje nekoga sa naših društvenih mreža sada proučavaju psiholozi i stvaraoci ovih računarskih svjetova. Razlog? Otkako je naredba “unfollow” kreirana na Facebook-u 2009. godine. Njena upotreba bilježi kontinuirani rast. Ne samo da se na tim platformama oponašaju isti društveni fenomeni koji nas okružuju, već i mijenjaju način na koji se odnosimo.
Da vidimo detaljnije.
Blokiranje ili uklanjanje nekoga: socijalno ponašanje korisno u nekim slučajevima
Posljednjih godina ponašanje korisnika Fejsbuka ili Twitera se promijenilo. Mogli bismo reći da u određenom smislu sazrijevamo. Trenutno nije baš popularno imati mnogo prijatelja. Nestao je uobičajeni trend od prije nekog vremena da se na društvenim mrežama mora akumulirati stotine prijatelja. To se uglavnom odnosi na ljude starije od 30 godina, koji svojim društvenim mrežama žele da daju ozbiljniji i profesionalniji izgled.
Blokiranje ili uklanjanje ljudi je, prema tome, adekvatna strategija, ali u mnogim slučajevima neophodna. Ova akcija izbjegava klasične pošiljaoce neželjene pošte ili one dosadne ili nepovezane korisnike koji nas nerviraju ili jednostavno ne vole. Na ovaj način pokušavamo da odaberemo svoje kontakte. Štaviše, ovom akcijom takođe potvrđujemo takozvanu Dunbar teoriju brojeva.
Ovaj prijedlog je definisao antropolog Robin Dunbar 90-ih. Prema ovom naučniku, ljudi mogu imati manje ili više značajne veze sa ne više od 150 ljudi. U njih takođe možemo uključiti korisnike sa kojima redovno komuniciramo na društvenim mrežama, čak iako ih lično ne poznajemo.
U današnje vrijeme smo sve više navikli da sređujemo ove virtuelne svjetove kako bismo uskladili svoj život. Većina nas već traži isti balans u stvarnom životu i u društvenim mrežama.
Blokiraj i izbriši samo jednim klikom
Već znamo da u prosjeku pokušavamo da smanjimo broj kontakata u ovim sajber-svjetovima kako bismo imali istu ravnotežu u stvarnom životu. Nešto što u početku može izgledati pozitivno, ponekad nije.
Postoje slučajevi ljudi koji u slučaju neslaganja sa kolegom odluče da blokiraju ili izbrišu ovu osobu sa svojih društvenih mreža. Drugi to rade sa svojim prijateljima. Štaviše, ova dinamika se javlja prije svega na emocionalnom nivou. To je dio drugog fenomena poznatog kao duhovi: prakse u kojoj osoba napušta partnera bez da mu je išta rekla i bez ikakvog objašnjenja. Osim tišine, jedini trag koji druga osoba ima jeste da se njen (bivši) partner više ne pojavljuje na društvenim mrežama ili među njegovim kontaktima.
Postoje oni koji uzimaju zdravo za gotovo da će eliminisanjem nekoga iz ovih virtuelnih svjetova ta osoba nestati čak i u svakodnevnom životu. Možda se misli da će druga strana uskoro biti izbjegnuta i da će razumjeti tu akciju.
Koliko god ova ponašanja izgledala očajno i nezrelo, moramo razmisliti o važnoj činjenici. Ne možemo kriviti tehnologiju ili tvorce i programere društvenih mreža koje svakodnevno koristimo. Ovi virtuelni scenariji ne rade ništa drugo nego odražavaju komunikacijske poteškoće koje su svojstvene čovjeku.
Blokiranje ili brisanje ljudi jednim klikom olakšava nam život. Brz je, bezopasan je za one koji ga izvode i izbjegava da se suoči licem u lice da kaže “Ne volim te više”, “Ne zanimaš me”… Ljudska bića i njihova sposobnost efikasne komunikacije uvijek su imali pukotine, a sada tehnologijom stvaramo još dublje pukotine.
Moramo naučiti da se lično suočavamo sa svojim problemima. Jer naredba da nekoga izbrišemo sa mobilnih uređaja, uostalom, ne rješava većinu naših stvarnih sukoba.
