Informacijske tehnologije, osim povezivanja na globalnom nivou, doprinose uštedama i povećanju produktivosti. Na tržištu rada najtraženiji su IT i softverski inženjeri. Potencijali ovog sektora su ogromni, ali bez adekvatene podrške vlasti i zakonskih poreznih olakšica kompanijama – prijeti nam stagnacija i odlazak osposobljenog kadara, upozoravaju iz IT sektora. Zato stečeno znanje u BiH primjenjuju za razvoj ekonomija drugih država, pretežno zapadnih.
Natraženija i najprofitabilnija zanimanja su u oblasti IT sektora. Ova industrija na nivou KS i Federacije ima status strateške i veliki kapacitet zapošljavanja. Međutim, strateška industrija trebala bi imati takvu i podršku, koja izostaje.
“Mislim da je jako važno da se naprave olakšice u poreskoj politici, kao i politici doprinosa koji se odnose na plate – to bi pomoglo IT kompanijama da budu mnogo konkurentnije”, kaže za FTV Damir Maglajlić, izvršni direktor Bit Alliancea.
Bh. kompanije povećanjem plata nastoje zadržati kadar tražen i u inostranstvu. Zbog visokih doprinosa na plate i opterećenja poslovanja gube tržištu utakmicu, ali i zaposlene. Procjene su da je godišnji gubitak privrede zbog njihovog odlaska viši od 300 miliona maraka.
“Ukoliko budemo radili da sa sadašnjih 7 hiljada ljudi u IT industriji dođemo na 15 hiljada zaposlenih, onda možemo očekivati da njihove plate ostaju ovdje i da se to dalje prelijeva na druge industrije”, objašnjava Maglajlić.
Potencijal IT sektora prepoznali su u mostarskoj nevladinoj organizaciji koja mladima pruža edukaciju, a privrednicima jačanje poslovnih kapaciteta.
“Kad bismo mi išli u tom smjeru da se zakoni brže mijenjaju i na taj način da možemo nešto napredno raditi, onda bismo mogli ostvariti veliki rast u IT sektoru”, ističe Vedran Šimunović, direktor Tehnološkog parka Intera.
Marketinška koordinatorica Intere Ana Bogdanović navodi kako su kroz programe EU-a osnovali svoj prvi coworking prostor HUB Mostar, u centru grada: “Dio opreme smo nabavili, pokrenuli inovacijski labaratorij koji je član FabLaba, svjetske mreže za fabrikaciju”.
Potražnja za IT kadrom u BiH znatno je veća od ponude. Zato i ne čudi da ovih zanimanja skoro da i nema u evidenciji nezaposlenih i biroima za zapošljavanje. Trenutno nedostaje 5 hiljada osposobljenog kadra, što bi omogućilo godišnji prihod od milijardu maraka i nova zapošljavanja.
“Mi bismo mogli povećati broj studenata i odjeljenja u srednjim školama za osobe koje planiraju raditi u IT sektoru i poslove vezane za IT sektor. Programer računarstva je najbolje plaćeno zanimanje u BiH – prosječna plata je 2.200 maraka”, kaže Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Da problem nije samo neusklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada, već i izostanak podrške vlasti, uvjerili su se na visokoškolskoj ustanovi koja jedina u BiH posjeduje američku i evropsku akreditaciju. Njihov kadar dobrodošao je u IT svjetskim korporacijama.
“Činjenica je da mi imamo ograničena finansijska sredtva na raspolaganju i vjerujem da nam pristup fondovima EU, programima podrške, donatorskim sredstvima… može olakšati posao da ojačamo kapacitete visokoškolskih ustanova i da nabavimo nova savremena rješenja – mislim na IT platforme i softverska rješenja”, tvrdi Amila Pilav-Velić, prodekanesa za naučno-istraživački rad i projekte Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Zahvaljujući programu EU namijenjenom podršci istraživanju i inovacijama, mnoge bh. firme su opstale na tržištu ne zaostajući za međunarodnim partnerima.
“BiH je koristila sredstva iz programa Horizont Euprpe. Kada se vidi kakav si ti u odnosu na konkurenciju, onda usmjeriš svoje aktivnosti na način da poboljšavaš one aktivnosti koje će ti omogućiti da stekneš novo tržište ili da poboljšaš svoju organizaciju”, naglašava Amir Hujić, načelnik Odjela za EU i projekte u VTK-u BiH.
Svaka olakšica i marka uložena u ovu industriju, višestruko se isplati. Potencijali su ogromni. Prepoznale su to države koje su ulaganjem u ovaj sektor postale privredni lideri, kao i sve veći broj onih koji prekvalifikacijom započinju rad u IT sektoru.
