Izrazito sušni period i smanjenje vodostaja u akumulaciоnim jezerima značajno je uticao na smanjenje kapaciteta hidrocentrala, iz kojih Bosna i Hercegovina dobija trećinu proizvedene električne energije, pa su elektroprivrede primorane uvoziti struju po višestruko većim cijenama.
Istovremeno, galopirajući rast cijena gasa, drva za potpalu i peleta natjerao mnoge građane da se okrenu struji kao glavnom izvoru energije u hladnijim mesecima, što vrši dodatni pritisak na termoelektrane.
Agencija Reuters piše da bi BiH čak mogla biti prinuđena da obustavi izvoz električne energije zbog velike potrošnje. Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, u najvećoj mjeri je ovisna o hidrolektranama kada je u pitanju proizvodnja električne energije.
Više od 90 posto električne energije dobija se na taj način. Sušno razdoblje i nedostatak vode, primorali su ih da potrošače opskrbljuju energijom iz uvoza.
– Već odavno nemamo električne energije iz domaće proizvodnje. Energiju nabavljamo na tržištu po ekstremno visokim cijenama. U nekom periodu smo plaćali čak deset puta više nego što smo prodavali, i to je rezultat loše hidrologije, kazala je Marija Buntić, portparol Elektroprivrede HZ-HB za BHT.
U proizvodnji električne energije u JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine udio hidroelektrana je oko 20 posto.
Ističu da se suočavaju sa smanjenjem proizvodnje električne energije, ali da neće doći do problema u opskrbi.
– S obzirom na to da JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine u svom proizvodnom portfoliju posjeduje miks u hidro i termo kapacitetima, može se očekivati uredno snabdijevanje naših kupaca električnom energijom, saopćeno je iz Elektroprivrede BiH.
Sušnо razdoblje moglo bi poremetiti domaće tržište električnom energijom. Bilećko i Jablaničko jezero potpuno su prazni. Skupo plaćanje, a jeftino prodavanje nije dugoročno rješenje. Alternativa je proizvodnja iz drugih izvora, kažu stručnjaci.
– To može dovesti u pitanje finansijsku stabilnost i finansijsko poslovanje pojedinih elektroprivrednih organizacija. S druge strane, da bi to nadoknadili mora se povećati energija iz termo kapaciteta, prvenstveno, ostali izvori energije su zanemarivi, kaže Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku. Sve veća potrošnja domaćinstva na struju može da ugrozi cio sistem snabdijevanja elektičnom energijom i dovede do kolapsa, upozorava Ahmed Egrlić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.
On je za Reuters rekao da BiH izvozi oko 25 odsto svoje električne energije, a dvije trećine izvoza idu u susjedne zemlje, Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju.
– Na te zemlje bi svakako uticala odluka o zabrani izvoza struje iz BiH, dodao je Egrlić.
Izvoz električne energije za devet mjeseci ove godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, iznosio je 904 miliona KM.