Ruska ambasada je u seriji objava na Facebooku navela da je Bosna i Hercegovina slobodna da se pridruži bilo kojoj međunarodnoj organizaciji poput NATO-a ako to želi većina građana, ali da mora shvatiti da “u slučaju ako se pridruži nekom bloku, čiji je glavni cilj uništenje Rusije, onda kako navodi:
“Rusija, isto tako slobodna zemlja sa nezavisnom vanjskom politikom, kao što je i Bosna i Hercegovina – ima pravo da se brani.”
Prva objava ambasade Rusije uoči Dana diplomatskog radnika 10. februara se pojavila prije dva dana i počinje sa citatom ruskog ambasadora u Bosni i Hercegovini, Igora Kalabuhova.
“Dana 10. februara u Rusiji se slavi Dan diplomatskog radnika. Diplomatija je umjetnost čiji korijeni sežu duboko u prošlost, ali ponekad ju je potrebno ispuniti mladim glasovima. Predlažem da saslušamo mlade diplomate Ambasade koji nestandardnim, kreativnim jezikom govore o odnosima između Rusije i Bosne i Hercegovine”, izjavio je on.
Ambasada želi razjasniti “mitove o odnosu BiH i Rusije”
“Paradoksalno je, ali u zadnje vrijeme, kada se takav koncept kao što je “globalizacija“ raspada, a pojedine zemlje, politički blokovi, pa čak i čitavi regioni svijeta se ubrzano udaljavaju jedni od drugih, rušeći uobičajene ekonomske lance, tema globalne povezanosti postaje sve prisutnija u novinarskim i javnim krugovima. Odnos između Bosne i Hercegovine i Rusije nije izuzetak. Naše zemlje zaista jesu blisko povezane jedna s drugom, ali ne i na taj način kako o tome pišu mnogi domaći i strani portali”, navodi se uz najavu da će Ambasada tokom narednih pet dana objavljivati po jedan od “najukorijenjenijih i najštetnijih mitova” koji su, kako navode, “nametnuti da bi umjetnički pokvarili iskrene i bliske odnose”.
Prva tvrdnja koju je ambasada prokomentarisala je da bi Rusija mogla nakon Ukrajine “preći na Bosnu”.
“Mora se priznati da je zapadna propagandna mašina odradila veliki posao u dosljednom promoviranju takvih gluposti. Ali promovirali ili ne, one će ostati glupostima i ničim drugim. Važno je shvatiti da je Rusija bila prisiljena proglasiti SVO (Specijalnu vojnu operaciju) kao odgovor na egzistencijalnu prijetnju svojoj sigurnosti” navodi se iz ambasade, uz tvrdnju da su “mnogo prije februara 2022. godine prava ruskog govornog stanovništva u Donbasu bila grubo narušavana:
“Zabranjeno je učenje i upotreba ruskog jezika, ograničene društvene, političke i druge slobode onih koji se smatraju Rusima, a da ne govorimo o tome koliko je civila ubijeno od strane Oružanih snaga Ukrajine počevši od 2014. godine u pokušaju da „se obuzda“ volja za slobodom stanovnika Donjecke i Luganske Narodne Republike, a ustvari – da se potisne njihovo pravo na pristojan ljudski odnos”, istaknuto je u objavi.
Navode da su svi diplomatski pokušaji bili ignorisani.
“Učinjeno je više nego dovoljno diplomatskih pokušaja da se shvati da su svi oni jednostavno ignorisani. Štoviše, čak i Evropljani, koji su glumili da „posreduju“ u tim pregovorima, sada priznaju da je to bila samo igra radi snabdjevanja Ukrajine s naoružanjem. Kritična tačka bilo je obelodanjivanje planova Kijeva za fizičko ili vojno rješenje „pitanja Donbasa“. Samo zemlja slabe volje koja nije zainteresovana za vlastiti opstanak ne bi odgovorila na toliko otvorene izazove. Dakle, još jednom, operacija je isključivo defanzivne prirode.Da li je Bosna i Hercegovina ili bilo koje njeno djelovanje prijetnja sigurnosti Rusije? Da li ona ubija ruske građane ili, možda, prikuplja naš biološki materijal da bi se u nekoj američkoj laboratoriji razvio virus koji će se širiti na južne regione Rusije, kao što je bio slučaj sa kijevskim režimom? Prema našim podacima, ne. Osim ako nešto ne znamo… (Šalimo se). I dokle god je to tako, nema ni najmanjeg razloga da se Bosanci i Hercegovci zbog ovoga brinu”, navedeno je u objavi 6. februara.
Dan kasnije, ambasada se osvrnula na tvrdnju da Rusija “zabranjuje” Bosni i Hercegovini ulazak u NATO i Evropsku uniju, uz opasku da je “čak sama formulacija smiješna”.
Zatim postavljaju pitanje: “Može li neko zabraniti bilo šta suverenoj državi koja vodi nezavisnu politiku?”
“Uprkos bezbroj izjava Ambasade u kojima se pojašnjava naš stav po ovom pitanju, takve sumnje i dalje postoje u bosanskohercegovačkom medijskom prostoru. Stoga želimo još jednom umiriti one koji su posebno zabrinuti – polazimo isključivo od činjenice da je Bosna i Hercegovina nezavisna u svojim odlukama. Ni Rusija, ni Evropska unija, ni SAD – niko nema pravo da se miješa u njene unutrašnje poslove i da joj određuje kojim putem da ide”, navedeno je.
Međutim, navode da ovdje tradicionalno slijedi jedno pojašnjenje koje uvijek izaziva “gomilu netačnih tumačenja i šarenih naslova” u kojim se navodi da “Rusija ponovo prijeti!”, te ambasada poziva čitaoca da pročitaju sljedeće:
“Bosna i Hercegovina je slobodna da napravi bilo kakav korak na svjetskoj sceni. Da se pridruži bilo kojoj organizaciji – političkoj, ekonomskoj, kulturnoj, bilo kojoj. Ako to želi većina građana, ako to donosi neke koristi zemlji, da podstrek razvoju, ojača veze sa drugim narodima svijeta – samo izvolite, mi ćemo to primiti sa iskrenom radošću. Ali vi (tu se ustvari misli na rukovodstvo države) morate shvatiti da u slučaju ako se pridružite nekom bloku, čiji je glavni cilj uništenje Rusije, onda mi – isto tako slobodna zemlja sa nezavisnom vanjskom politikom, kao što je i Bosna i Hercegovina – imamo pravo da se branimo. Shvaćate li razliku? Sve dok ne poduzimate mjere protiv nas, osjećamo se opušteno i nemamo potrebu za pojačanjem odbrane”, navodi se u objavi.
Ističu kako “izbor jeste slobodan, ali da ne žele da ih se ograničava u odgovoru”.
“Ovdje se može prigovoriti da se, hipotetički, može ući u NATO ili EU sa potpuno drugačijim namjerama koje nemaju veze sa Rusijom. Na primjer, da se razriješe nagomilane unutrašnje kontradikcije (iznenađenje – to je također mit, ali nije to tema ovog našeg razgovora). Ali budimo realni – ukoliko uslovni Bruxelles ili Washington naloži da se rasporede nuklearne sisteme sa projektilima usmjerenim na Moskvu, onda uslovno Sarajevo, budući članom organizacija pod njihovim vodstvom, bit će prinuđeno da to uradi. Dakle, da, izbor jeste slobodan, ali molimo da nas ne ograničavate u našem pravu da odgovorimo. Naravno, proporcionalno. Dok ne budemo 100% sigurni u realnost podmuklih planova po uništenju naše zemlje, crveno dugme niko pritisnuti neće. Ali ako govorimo ozbiljno, ne mislimo da bi trebalo očekivati neki ekstremni razvoj situacije”, navodi se u objavama na zvaničnoj Facebook stranici Ambasade Ruske Federacije u BiH.
Podsjetimo, ovo nije prvi put da Rusija ulazak Bosne i Hercegovine u članstvo u NATO-u smatra “proturuskim korakom” i najavljuju odgovore Moskve.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović nedavno je boravio u Briselu gdje se sastao sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom i predložio “novi pristup intenziviranju NATO integracija BiH kroz zajedničku mapu puta prema kojoj bi se BiH mogao uputiti poziv za članstvo u NATO u što kraćem roku”. Te stavove je ponovio i tokom nedavne posjete Sjedinjenim Američkim Državama.
Reagirala je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović navodeći da su to privatni stavovi Bećirovića i da njena stranka (SNSD) podržava saradnju s NATO-om, ali ne i članstvo u NATO-u.
A, uskoro se navršava i godina dana od početka ruske invazije na Ukrajinu. U ratu u Ukrajini, prema procjenama, živote je izgubilo oko 40.000 civila te 100.000 ukrajinskih i isto toliko ruskih vojnika. (N1)
