Društvene mreže sve su više dio svakodnevnog života djece i tinejdžera, ali istovremeno raste i zabrinutost zbog sadržaja kojem su izloženi. Istraživanje Eurobarometra pokazalo je da čak 91 posto građana Evropske unije smatra da su potrebne dodatne mjere kako bi se djeca bolje zaštitila na digitalnim platformama.
Upravo na toj zabrinutosti temelji se i prijedlog evropskog KIDS Acta, kojim se predviđaju strožija pravila za pristup društvenim mrežama prema uzrastu korisnika.
Jedna od predloženih mjera odnosi se na djecu mlađu od 13 godina, kojoj bi pristup društvenim mrežama bio zabranjen. Za tinejdžere od 13 do 15 godina predviđena su drugačija pravila, uključujući obavezno uključivanje roditelja u proces otvaranja naloga.
Zabrana društvenih mreža dobila najveću pojedinačnu podršku
Iako velika većina građana EU traži dodatne mjere, stavovi o tome kako bi ta zaštita trebala izgledati nisu potpuno isti.
Među ponuđenim rješenjima, zabrana korištenja društvenih mreža za djecu ispod određene starosne granice dobila je podršku 36 posto ispitanika, što je ujedno najzastupljenija pojedinačna opcija.
Podrška zabrani razlikuje se od države do države. U Grčkoj je podržava 49 posto građana, dok se u Bugarskoj, Rumuniji, Portugalu, Irskoj i Slovačkoj taj udio kreće oko 44 posto.
S druge strane, najmanji procenat zabilježen je u Austriji, gdje zabranu podržava 27 posto ispitanika. U Njemačkoj je taj udio 28 posto, a u Češkoj 29 posto.
Brojke tako pokazuju da postoji široka podrška za dodatnu zaštitu djece, ali i različiti pogledi na to koliko daleko bi ograničenja trebala ići.
Roditelji bi imali veću kontrolu nad nalozima tinejdžera
KIDS Act predviđa i poseban režim za korisnike između 13 i 15 godina. Oni ne bi mogli samostalno otvoriti nalog na društvenim mrežama, već bi roditelj morao pokrenuti i potvrditi postupak.
Nalog bi, prema predloženom modelu, bio povezan s roditeljskim profilom ili kontrolnom pločom. Roditelji bi tako mogli imati uvid u određene postavke korištenja i, između ostalog, ograničiti vrijeme provedeno na platformama na najviše jedan sat dnevno.
Cilj predloženih mjera je smanjiti prekomjerno korištenje telefona i društvenih mreža, ali i ograničiti kontakt djece sa štetnim sadržajem i potencijalno rizičnim osobama.
Ipak, organizacije koje se bave zaštitom prava djece upozoravaju da roditeljska kontrola ne bi trebala biti jedina linija odbrane.
Jeanne-Marie Quashie iz organizacije Terre des Hommes Netherlands smatra da je važno što se prijedlog bavi načinom na koji su digitalne platforme dizajnirane, ali upozorava da bi obavezna roditeljska saglasnost dio odgovornosti mogla prebaciti s tehnoloških kompanija na porodice.
Prema njenom stavu, sigurnosni mehanizmi za djecu između 13 i 15 godina trebali bi biti ugrađeni direktno u platforme, umjesto da zaštita prvenstveno zavisi od toga da li će roditelji aktivirati određene kontrole.
Cyberbullying i štetan sadržaj među najvećim strahovima
Rezultati istraživanja pokazuju i zbog čega građani traže promjene. Čak 71 posto Evropljana zabrinuto je zbog cyberbullyinga, odnosno nasilja kojem djeca mogu biti izložena putem interneta.
Gotovo isti broj ispitanika, njih 70 posto, zabrinut je zbog pokušaja uspostavljanja kontakta s djecom s ciljem njihovog iskorištavanja.
Dodatnih 69 posto građana kao problem vidi izloženost djece štetnim sadržajima.
Ovi podaci pokazuju da rasprava u Evropskoj uniji više nije samo pitanje toga koliko djeca vremena provode uz telefone. U središtu pažnje sve su više sigurnost djece, način na koji društvene mreže funkcionišu i odgovornost kompanija koje upravljaju tim platformama.
(Kakanj-X)
