Kako zagađeni zrak utječe na zdravlje?

Zagađen zrak predstavlja jedan od najvećih globalnih zdravstvenih rizika i direktno je povezan sa nastankom teških, često smrtonosnih bolesti.

Procjene pokazuju da svake godine oko devet miliona ljudi izgubi život zbog oboljenja čiji su uzrok zagađene atmosferske čestice, to znači da je otprilike jedna od šest smrti u svijetu povezana sa ovim problemom.

Od ukupnog broja smrtnih slučajeva, oko 600.000 odnosi se na djecu mlađu od pet godina. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Bosna i Hercegovina ima jedan od najlošijih pokazatelja u Evropi i nalazi se među najteže pogođenim državama svijeta, odmah iza Sjeverne Koreje.

Izlaganje visokim koncentracijama polutanata u zraku može dovesti do niza ozbiljnih zdravstvenih posljedica. Povećava se vjerovatnoća razvoja respiratornih infekcija, pogoršanja srčanih i moždanih oboljenja, te pojave karcinoma pluća. Naučna istraživanja potvrđuju da i kratkotrajni i dugotrajni kontakt sa zagađenim zrakom povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Najranjivije su osobe koje već imaju zdravstvene tegobe, te djeca, starije osobe i populacije lošijeg socioekonomskog statusa. Najopasniji zagađivači su sitne lebdeće čestice PM2.5 koje prodiru duboko u dišne puteve, izazivajući upalne i sistemske reakcije. Negativni efekti mogu nastupiti već nakon samo nekoliko sati ili dana izloženosti, ali postaju mnogo ozbiljniji ako traju mjesecima ili godinama.

Kod odraslih, udisanje zagađenog zraka može pogoršati postojeće kardiovaskularne bolesti i povezano je sa većom učestalošću moždanog udara i zatajenja srca. Postoje i čvrsti dokazi da je zagađen zrak jedan od faktora razvoja karcinoma pluća i dijabetesa tipa 2.

Brojna istraživanja ukazuju da kratkotrajna izloženost česticama PM10 negativno utiče na zdravlje, dok dugotrajna izloženost finim česticama PM2.5 nosi još veći rizik, naročito kada se mjeri smrtnost. Procjenjuje se da se broj smrtnih slučajeva u populaciji povećava za 0,2 do 0,6% za svako povećanje koncentracije PM10 od 10 μg/m3. Dugotrajno izlaganje PM2.5 je povezano sa 6 do 13% većim rizikom od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima na svakih 10 μg/m3 porasta koncentracije.

Osobe koje već imaju srčane bolesti, povišen krvni pritisak ili aterosklerozu posebno su osjetljive na zagađenje zraka, što se posebno odnosi na stariju populaciju. Istraživanja pokazuju da se smrtnost usljed bolesti srca može povećati za 0,6% na svakih 20 μg/m3 porasta koncentracije PM10, dok drugi radovi pokazuju povećanje od 1,5% i veći broj hospitalizacija zbog srčanih aritmija i slabosti srca.

Povećani rizik postoji i kod osoba sa dijabetesom, jer PM2.5 utiče na funkciju krvnih sudova i metabolizam ćelija. U zajednicama sa većim brojem oboljelih od dijabetesa, broj hospitalizacija se može udvostručiti tokom perioda povišenih koncentracija lebdećih čestica.

Kada dođe do smanjenja koncentracije zagađujućih čestica u zraku, bilježi se i pad smrtnosti, pod uslovom da ostali zdravstveni faktori ostanu isti. To znači da smanjenje zagađenja donosi direktnu korist zdravlju zajednice.

Štetni utjecaji lebdećih čestica javljaju se već na niskim nivoima koncentracije, jer do danas nije utvrđen prag ispod kojeg ne postoji zdravstveni rizik. Zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se koncentracije ovih čestica održavaju što je moguće niže.

Preporučene i granične vrijednosti