Jedanaesti je dan rata između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, a sukob se sve više širi na širu regiju Bliskog istoka. Tokom dana stižu vijesti o novim napadima, političkim prijetnjama i sve većim posljedicama po sigurnost, energetiku i civilno stanovništvo. Prema informacijama iz međunarodnih medija i agencijskih izvora, situacija na terenu ostaje izuzetno napeta, dok diplomatski pokušaji smirivanja sukoba zasad ne daju konkretne rezultate.
Procjenjuje se da je od početka sukoba poginulo više od hiljadu ljudi, a borbe su se proširile i na Liban, Irak i zemlje Zaljeva u kojima se nalaze američke vojne baze.
Eksplozije u Teheranu i novi val napada
Tokom dana iz iranske prijestolnice stigle su informacije o novim eksplozijama. Dopisnici međunarodnih medija navode da su se u Teheranu čule najmanje tri snažne detonacije, dok je grad ponovo bio meta napada.
Istovremeno, iranske vlasti tvrde da su njihove snage izvele novi val udara na izraelske ciljeve. Prema navodima iranskog vojnog štaba, dronovima i projektilima pogođena je energetska infrastruktura u izraelskoj Haifi, uključujući rafineriju nafte i spremnike goriva, dok je u blizini Tel Aviva navodno uništen satelitski komunikacijski centar.
U istom valu napada, kako tvrdi Teheran, ispaljeno je i nekoliko projektila na američko vojno zapovjedništvo u bazi Harir u kurdskoj regiji na sjeveru Iraka.
S druge strane, izraelska vojska objavila je da su iz Irana lansirani projektili prema izraelskom teritoriju, nakon čega su se sirene za uzbunu oglasile u dijelovima središnjeg Izraela, a građanima je naređeno da potraže skloništa.
Iran poručuje: “Primjenjujemo pravilo oko za oko”
Politička retorika između zaraćenih strana dodatno je zaoštrena. Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf poručio je da će Iran u nastavku sukoba primjenjivati pristup “oko za oko”.
Prema njegovim riječima, svaki čin agresije bit će odmah i proporcionalno uzvraćen. Slične poruke stigle su i iz Iranske revolucionarne garde, koja tvrdi da upravo Teheran određuje kada će rat završiti.
Iranske vlasti su u međuvremenu optužile Evropsku uniju za “dvostruke standarde i licemjerje”, dok su Sjedinjene Američke Države prozvane zbog navodnog ometanja spašavanja mornara nakon potapanja iranske fregate Dena u Indijskom okeanu, u napadu za koji Teheran tvrdi da je odnio više od stotinu života.
Napetosti su dodatno pojačane nakon što je Iran zaprijetio blokadom Hormuškog moreuza i upozorio arapske i evropske zemlje da bi prolazak brodova tim strateškim plovnim putem mogao biti uvjetovan prekidom odnosa sa SAD-om i Izraelom.
Rat širi posljedice: Liban, energenti i svjetska politika
Sukob sve više pogađa i druge države u regiji. Prema podacima libanskih vlasti, u izraelskim napadima u toj zemlji poginulo je najmanje 570 ljudi, dok je više od 1400 ranjeno. Istovremeno je registrirano oko 760.000 raseljenih osoba.
Napad je zabilježen i u Bejrutu, gdje su u izraelskom udaru na hotel, prema iranskim izvorima, poginula četiri iranska diplomata.
Zbog ratnih operacija poremećeno je i globalno tržište energenata. Izvoz energenata s Bliskog istoka navodno je pao na tek deset posto predratnog nivoa, nakon što je plovidba kroz Hormuški moreuz postala rizična zbog prijetnji napadima na tankere.
Cijena nafte je zbog toga naglo skočila i nakratko prešla granicu od 100 dolara po barelu, prije nego što se ponovo spustila ispod tog nivoa.
U međuvremenu je američka vojska nastavila gomilati snage u Evropi i na Bliskom istoku. Tri bombardera B-1 poletjela su iz baze u Velikoj Britaniji, dok je britanski razarač HMS Dragon krenuo prema istočnom Mediteranu.
Političke poruke iz svjetskih prijestolnica također su podijeljene. Dok izraelski zvaničnici tvrde da ne žele “beskonačan rat” s Iranom, njemački kancelar Friedrich Merz izrazio je sumnju da postoji jasan plan za brzo okončanje sukoba.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru s iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom pozvao je na hitnu deeskalaciju i političko rješenje sukoba.
Ipak, kako borbe ulaze u drugu sedmicu, čini se da je rat daleko od završetka, a regija Bliskog istoka suočava se s jednom od najozbiljnijih sigurnosnih kriza posljednjih godina.
(Kakanj-X)
