U gostovanju na N1, vijećnik u Općinskom vijeću Kaknja, Branko Češljić govorio je o političkim i društvenim prilikama u Bosni i Hercegovini, rastu desničarskih ideologija u svijetu, odnosu prema historiji, ali i o generacijskim razlikama u odnosu prema društvenim problemima. U razgovoru je iznio niz oštrih ocjena o političkoj kulturi, obrazovanju i društvenim vrijednostima na Balkanu.
Govoreći o reakcijama građana regiona na sukobe na Bliskom istoku, Češljić smatra da se balkanska društva često bave globalnim pitanjima o kojima malo znaju, dok zanemaruju vlastite probleme.
„Mi smo ostali graničari propalih carstava. Samo što izgleda nismo svjesni da tih carstava više nema. Kad narod nema ideju o sebi, onda naravno preuzima tuđe ideje“, rekao je Češljić.
Prema njegovim riječima, veliki problem je nedostatak znanja i obrazovanja u društvu, što se odražava i na politički život.
„Kod nas svako raspravlja o svjetskoj politici – od kafane do društvenih mreža, a pola ljudi ne bi znalo pokazati na karti zemlje o kojima govori. Mi smo narod koji se premalo oslanja na knjigu i znanje“, naglasio je.
Češljić je kritički govorio i o političarima u Bosni i Hercegovini, ocijenivši da su političke elite često odraz opšteg stanja u društvu.
„Kolika je pismenost jednog naroda, tolika je i bezobrazluk njegove vlasti“, kazao je, dodajući da bi, kako je naveo, „test opšteg znanja dobro došao mnogim političarima, od lokalnog nivoa do vrha države“.
Govoreći o jačanju desničarskih i ekstremističkih ideja u svijetu, Češljić smatra da takve pojave rastu u društvima u kojima obrazovanje slabi, a frustracije se preusmjeravaju prema „drugom i drugačijem“.
„Fašizam cvjeta kada se društvo odrekne obrazovanja i kritičkog mišljenja. Tada se krivac za sve probleme traži u nekom drugom narodu ili vjeri“, rekao je.
Posebno se osvrnuo na inicijative da se fašizam i nacizam izjednače s komunizmom, ocijenivši takve pokušaje kao reviziju historije.
„Ako se izjednače fašizam i antifašistička borba, onda će se ljudi početi stidjeti vlastite historije, a to otvara prostor novim oblicima kolonijalizma i izrabljivanja“, smatra Češljić.
U razgovoru je govorio i o političkoj pasivnosti starijih generacija, ističući da su mladi često spremniji na društveni bunt.
„Vrlina mladosti je pobuna. Mladi trebaju izlaziti na ulice i postavljati konkretne zahtjeve vlastima. Bez toga nema promjena“, poručio je.
Komentarišući stanje ekonomije, Češljić je upozorio na nestanak proizvodnje i pretvaranje industrijskih prostora u trgovine i zabavne sadržaje.
„Zatvaraju se fabrike, a otvaraju tržni centri. Pitanje je šta mi uopšte proizvodimo. Ako društvu najveći događaji postanu svadbe, teferiči i otvaranja trgovina – onda je jasno gdje smo stigli“, rekao je.
Na kraju je govorio i o odnosu prema vjeri i moralnim vrijednostima u društvu, navodeći da se religioznost često ne vidi u svakodnevnom ponašanju.
„U zemlji u kojoj se više od 90 posto ljudi izjašnjava vjernicima, teško je vidjeti tu vjeru u praksi – u odnosu prema prirodi, prema ljudima ili prema javnom dobru“, zaključio je Češljić.
Cijelu emisiju pogledajte u videu:
