Kroz akciju “Kurbani 2024” nadležne institucije Islamske zajednice će izvršiti organizirani otkup i osigurati kurbane za humanitarne potrebe i potrebe obrazovnih institucija u našoj zemlji, po jedinstvenoj cijeni od 490 KM.

“Akcija ‘Kurbani’, u organizaciji Rijaseta Islamske zajednice traje 365 dana. Znamo da je njena realizacija tri dana, a preostala 362 dana Islamska zajednica u kontinuitetu radi na pripremi. Ovo je razlog što mi, iz godine u godinu, uspješno i blagovremeno odgovorimo na sve izazove i obaveze koje pred nas stavlja ova akcija, te opravdamo povjerenje koje nam članovi Islamske zajednice, kako u domovini, tako i u dijaspori, daju u kontinuitetu. Činimo potrebne napore da odgovorimo na sve izazove i da emanet koji nam je povjeren ispunimo na najbolji mogući način”, izjavio je Bilal Memišević, voditelj Odjela za kurbane Rijaseta Islamske zajednice.

Kako je naveo, pripreme su u značajnoj mjeri izvršene, te su u svakodnevnoj komunikaciji s partnerima, kao i medžlisima, glavnim imamima, koji su nosioci ove aktivnosti na terenu.

“Izlaskom na teren Uprava za ekonomske i finansijske poslove – Odjel za kurbane, u protekla tri mjeseca intenzivno je istraživala tržište, razgovarala, pregovarala, s uzgajivačima, prerađivačima, klaoničarima, sa svima onima koji na direktan i indirektan način sudjeluju u realizaciji ove akcije. Došli smo do zaključka da se cijena žive vage stoke, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regionu, u bitnom promijenila i iz tih razloga Uprava za ekonomske i finansijske poslove je, nakon istraživanja, Rijasetu predložila jedinstvenu cijenu za ovu godinu”, objasnio je on.

Na jučer održanoj sjednici Rijaset Islamske zajednice prihvatio je prijedlog Uprave da cijena kurbana za 2024. godinu iznosi 490 KM.

“Kamo puste sreće da je cijena mogla da ostane na prošlogodišnjem nivou, ili da je mogla da bude niža, međutim, tržište i prostor u kojem živimo, radimo, u kojem trebamo realizirati ovu akciju, nagnali su nas da smo morali odrediti ovu cijenu. Mi idalje imamo bojazan hoćemo li i kako ćemo uspjeti da realiziramo, imajući u vidu cijene i poskupljenja stoke iz dana u dan”, izjavio je Memišević.

On je podsjetio i na značaj ove akcije, naglasivši da je ona veliki ekonomski pokretač i ekonomski podstrek domaćoj proizvodnji i domaćim uzgajivačima.

“Prošle godine smo zaključili akciju s nešto više od 30.000 kurbana. Ako uzmemo u obzir da je apsolutna većina kurbana nabavljena od domaćih proizvođača, uzgajivača, da je realizirana domaćom radnom snagom, domaćim izvršiocima ovog posla, da su angažirani domaći kapaciteti koji imaju halal certifikat koji je izdala Islamska zajednica, to nas navodi da ova akcija u jednom širem smislu ima veliku, značajnu ulogu, u ekonomskom, društvenom, socijalnom aspektu Bosne i Hercegovine, bošnjačkog naroda”, akcentirao je Memišević.

Kurbansko meso se dijeli najpotrebnijim, a osim povratnicima i socijalno ugroženim u povratničkim dijelovima Bosne i Hercegovine, kurbansko meso stiže i do različitih institucija. U toku samog Bajrama veliki dio mesa se raspodijeli različitim ustanovama socijalnog, humanitarnog, zdravstvenog i obrazovnog karaktera. Osim jednokratnih podjela, Islamska zajednica tokom cijele godine vrši podjelu i prerađenog mesa ustanovama i pojedincima u stanju potrebe.

“Većina mesa bude prerađena i dostupna ljudima u stanju potrebe, kako fizičkim tako i pravnim licima. Ovo je akcija koja, prema mom skromnom mišljenju, na prostorima države Bosne i Hercegovine, kada je u pitanju podstrek domaćoj proizvodnji, domaćim artiklima, nema alternativu”, kazao je Memišević.

Članovima Islamske zajednice, kako u domovini, tako i u dijaspori, poručio je da ne kalkulišu kada je izvršenje ovog ibadeta u pitanju.

“Islamska zajednica će opravdati njihovo povjerenje na najbolji način, vodeći računa o šerijatskim normama, vodeći računa, s nadležnim institucijama, da se sve veterinarsko-sanitarne norme, uslovi i standardi ispune. Ako na to dodamo spomenuto da je to velika finansijska injekcija našem privrednom, stočarskom, uzgajivačkom, mesarsko-prerađivačkom sektoru u Bosni i Hercegovini, onda to treba da bude i razlog više da vjernici, članovi Islamske zajednice, i ove godine budu dijelom ove akcije”, zaključio je Memišević.

Međutim, Patriot sistemi za lansiranje projektila neće biti poslani. Upravo to je ono što Ukrajina traži najviše.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su Patrioti hitno potrebni kako bi se Ukrajina nosila s rastućom ruskom zračnom prijetnjom i da “mogu i trebaju spašavati živote upravo sada”.

Izvor je za BBC potvrdio da je tih 6 milijardi dolara dio paketa pomoći od 60 milijardi dolara koji je u srijedu potpisao američki predsjednik Joe Biden, a koji također uključuje milijardu dolara neposredne pomoći.

Najveći američki paket pomoći do sada, ali nema onoga što Ukrajina najviše traži

Austin je na konferenciji za novinare rekao da se SAD obvezuje na najveći paket sigurnosne pomoći do sada i da će “odmah krenuti” kako bi se zalihe dostavile Ukrajini.

To bi uključivalo streljivo protuzračne odbrane, sisteme za protudronove i topničko streljivo, ali ne i raketne sisteme Patriot.

• Njima (Ukrajincima) nisu potrebni samo Patrioti, trebaju im i druge vrste sistema i presretača – rekao je  Austin. “Sve bih nas upozorio da ne gledamo Patriote kao čarobno rješenje”, dodao je.

Kazao je kako je uvjeren da će više raketnih sistema uskoro biti dostupno Kijevu. U tijeku su razgovori s europskim partnerima, rekao je, o isporuci dodatnih sredstava.

Poticanje proizvodnje streljiva u Ukrajini

Načelnik Združenog štaba američkih snaga, general Charles Brown, rekao je da bi pomoć trebala smanjiti korištenje granata na bojnom polju.

Neka od najnovijih sredstava također bi išla za izgradnju vlastite odbrambene industrije Ukrajine kako bi mogla početi proizvoditi više streljiva koje joj je prijeko potrebno.

Austin je rekao da je Rusija već povećala domaću proizvodnju topničkog streljiva i drugog oružja – kao i da je podržana isporukama iz Irana i Sjeverne Koreje.

• Morate razumjeti što je na kocki za Ukrajinu, Evropu i Sjedinjene Države – rekao je.

• Ako Putin prevlada u Ukrajini – Evropa bi se suočila sa sigurnosnom prijetnjom kakvu nije vidjela u životu. Rusija se neće zaustaviti u Ukrajini.

“S ovom sposobnošću Ukrajinci se mogu držati puno bolje”

Upitan hoće li američka pomoć zaštititi ukrajinske snage, Austin je rekao da je obveza “materijalna, stvarna i znatna” iako “ne trenutna”.

• Trebat će neko vrijeme da sve dostavimo i distribuiramo. Ukrajinci su uspjeli izdržati – s ovom sposobnošću mogu učiniti puno bolje – kazao je.

Riječi ministra odbrane dolaze nakon što je Ukrajina u petak upozorila da Rusija pojačava napade na svoje željeznice uoči nove ofenzive.

Ukrajinski sigurnosni izvor rekao je novinskoj agenciji AFP da Moskva želi oštetiti ukrajinsku željezničku infrastrukturu kako bi “paralizirala isporuke i kretanje vojnog tereta”.

Ukrajina ima samo nekolicinu Patriota kao nadopunu drugim zapadnim sistemima proturaketne odbrane i postojećim zalihama raketa zemlja-zrak (SAM) iz sovjetske ere, poput S-300.

To su najsposobniji i najskuplji sistemi protuzračne odbrane koje Ukrajina ima. Svaka baterija Patriota košta oko milijardu dolara, a svaka raketa gotovo 4 miliona dolara.

Evropa bi Ukrajini trebala isporučiti Patriote, ali ne zna se kada ni koliko

Evropa bi trebala Ukrajincima osigurati šest sistema Patriot, no kad će – ne zna se. Na pitanje kada će Ukrajina dobiti sedam sistema protuzračne odbrane Patriot koje je zatražio predsjednik Volodimir Zelenski, šef EU diplomatije Josep Borrell je odgovorio da je odluka na državama članicama.

• Mislim da je sada sazrelo vrijeme, sve je rečeno i preostalo je učiniti još puno stvari – rekao je Borrell.

Njemačka je već obećala dodatni sistem Patriot – a njezini ministri odbrane i vanjskih poslova pozvali su svoje evropske kolege ranije ovog mjeseca da hitno odgovore.

Grčka ima zalihe Patriota i S-300, ali je rekla da ništa ne može dati Ukrajini.

• Objasnili smo zašto to ne možemo učiniti – rekao je grčki premijer Kyrios Mitsotakis za Skai TV. Rekao da su sistemi protuzračne odbrane njegove zemlje “sistemi za zaštitu grčkog zračnog prostora”, prenosi Index.

Prema izvještajima, Španija će isporučiti neke rakete Patriot, ali ne cijeli sistem.

Posljednjih mjeseci Kijev je pojačao svoje pozive za zapadnu pomoć jer su njegove zalihe streljiva iscrpljene, a Rusija stalno napreduje.

Ukrajinski dužnosnici okrivili su kašnjenja u vojnoj pomoći SAD-a i drugih zapadnih saveznika za gubitak života i teritorija.

• Gledali smo crtić Čudovišta, a moja najstarija kći malo je kasnila s govorom, pa sam to povezivala s tim. Suprug i ja govorili smo joj da nema čudovišta, šalili smo se i uvjeravali je da nikoga nema u ormaru – ispričala je Ashley za People.

Dijete je počelo imati noćne strahove, a Ashley i njezin suprug primijetili su nakon par sedmica nekoliko pčela kako ulaze na njihov tavan. Pozvali su firmu za kontrolu štetočina.

• Rečeno nam je da su pčele medonosne i da ćemo se morati obratiti pčelaru – prisjetila se majka.

Pčelar je stigao s termokamerom kako bi procijenio situaciju, ali niko nije mogao predvidjeti što će otkriti. Čekićem je udario u zid u dječjoj sobi, a onda su se svi šokirali.

Pčelar je pronašao najveću košnicu koju je ikada vidio

• Činilo se kao potok pčela, a iz zida u koji je udario tekao je med – kaže.

Pčelar je zatvorio vrata sobe i obavijestio Ashley da će morati otvoriti veći dio zida kako bi detaljnije provjerio situaciju.

• Otvorio je zid i rekao da je to bila najveća košnica koju je vidio u svojoj karijeri. U sobi moje kćeri rojilo se 50 hiljada pčela – nastavlja Ashley.

Prvoga dana pčelar je uspio ukloniti 20 hiljada pčela i komad saća od 50 kilograma, a idućega dana izvadio je još 20 hiljada pčela. Nove pčele neprestano dolaze, pa se pčelar vraća i očekuje da će ih ukloniti još 20 hiljada.

Šteta premašuje 18 hiljada eura

• Rekli smo kćeri da je bila u pravu i da smo pronašli čudovišta. Upoznali smo je s pčelarom kojeg je prozvala lovcem na čudovišta – govori majka.

Šteta u kući premašuje 18 hiljada eura. Osim oko 50 tisuća pčela, pčelar je pronašao i maticu. Uspio je premjestiti preživjele pčele u utočište za pčele.

Objavili su interaktivnu kartu koja pokazuje gdje će se putnici najvjerovatnije suočiti sa sigurnosnim prijetnjama na temelju rizika od političkog nasilja, društvenih nemira, nasilnih i sitnih zločina i, ove godine, utjecaja klimatskih promjena.

Među najsigurnijim mjestima za posjetiti su Grenland, Finska, Norveška, Island i Luksemburg, a International SOS kaže da su sigurnosne prijetnje tamo beznačajne.

Nasuprot tome, Libija, Južni Sudan, Sirija, Ukrajina i Irak među najopasnijim su za posjetiti, a te su zemlje rangirane kao zemlje s ekstremnim sigurnosnim rizikom.

U državama Srednje i Južne Amerike Venezueli, Hondurasu i Haitiju sigurnosni rizik za putnike smatra se visokim nakon stalnog porasta kriminala i nemira. Nasuprot tome, Norveška, Finska i Island označeni su kao zemlje s niskim rizikom od zdravstvenih problema i sigurnosnih problema, što znači da su najsigurnije – uz Švicarsku i Grenland.

Rizik od klimatskih promjena

Kad je riječ o zdravlju, zemlje s najvećim rizikom od obolijevanja od medicinskih problema ili bolesti uključuju afričke države Niger, Sudan, Libiju, Srednjoafričku Republiku, Somaliju i Sierru Leone.

Jemen je također označen kao zemlja visokog rizika, kao i Irak, Sirija i Sjeverna Koreja. Mjesta s niskim rizikom od bolesti su većina onih u Evropi, Kanadi, SAD-u, Novom Zelandu, Australiji, Južnoj Africi i Čileu.

Ove je godine prvi put uključena kategorija koja se fokusirala na utjecaj klimatskih promjena na zemlje širom svijeta, piše Index.hr. U Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji i Italiji rizik od klimatskih promjena smatra se niskim, ali u zemljama kao što su Nigerija, Demokratska Republika Kongo i Sirija rizik je vrlo visok.

Dok je rizik koji predstavljaju klimatske promjene nizak za većinu evropskih zemalja, International SOS ukazao je na to kako je ljetni toplinski val Cerberus izazvao pustoš na kontinentu.

Temperature su danima stalno bile iznad 40 stepeni, a turisti su u Rimu padali u nesvijest zbog vrućine.

Prema zakonu, radni dan dodatnog radnog vremena ne smije trajati duže od osam sati te se ne dopušta prekovremeni rad.

Ovu odredbu, koja stupa na snagu 1. jula, ne moraju slijediti poslodavci kompanija ili privrede koja po svojoj prirodi nisu kontinuirana, odnosno do sada nisu radili pet dana u sedmici. Postoje i druge iznimke.

Što se tiče ograničenja, zaposlenik šestog radnog dana ne smije raditi duže od 8 sati te se ne dopušta prekovremeni rad.

U slučaju da kompanije ili poljoprivredne privrede imaju petodnevne noćne smjene (00:00-06:00), tada šestoga dana ne smiju raditi u noćnoj smjeni.

Sada su objavili potresni snimak u kojoj Vukovarka Iva pokušava još jednom od čovjeka za kojega tvrdi da je odveo njezina oca doznati gdje su njegove kosti.

Riječ je o Jovanu Radanu, pripadnika srpskih paravojnih jedinica koji je operirao u Veleprometu, i 2020. mu je na Županijskom sudu u Vukovaru počelo suđenje u odsutnosti, po optužnici podignutoj još 2007. godine.

Njega je Iva Radić dočekala u petak ujutro u Beogradu, gdje se pojavio u tamošnjem Tužilaštvu za ratne zločine.

Na pitanja hoće li napokon reći gdje je završio njezin otac i gdje su njegove kosti, Radić ni ovaj put od Radana nije dobila odgovore.

• oćeš mi reći gdje mi je otac, odveo si ga pred mojim očima – pitala je Iva Radić Jovana Radana.

“Otkud ja znam?” odgovorio je.

• Kako ne znaš, odveo si ga… Reci gdje su mi kosti pokojnog oca – zavapila je prema Radanu Iva Radić.

Novi odgovor je bio: “Pa ne znam.”

Snimak možete pogledati ovdje.

Prvi put se s njim pred kamerama suočila prije pet godina

Iva se još prije pet godina pred kamerama Provjerenog suočila s čovjekom koji je osumnjičen za ubistvo civila i silovanja u Vukovaru, čovjekom kojeg je vidjela kako sjeda u automobil i u nepoznato odvodi njezinog tatu Miju Radića.

Radan je tada bio pripadnik srpske paravojne formacije.

• Zaustavljeni smo nedaleko od naše kuće. Rekli su da moramo ući u dvorište Veleprometa i pokazali gdje da se zaustavimo. Mene je već počela hvatati panika. Onda su nam rekli da on mora ići u Negoslavce na ispitivanje. Moj suprug. Ja sam pitala zašto mora ići, zašto ga tu ne ispitaju. Rekli su nam da će ga vozač odvesti u Negoslavce i da će on tamo biti ispitan – ispričala je Jelena Radić, supruga nestalog Mije Radića.

Ivine dječje oči tada u Jovanu Radanu nisu vidjele opasnog vojnika, već prijatelja njezina tate. Nema šanse da bi mu naudili, mislila je. Ipak, pogled nije mogla odvojiti od automobila.

• Pogledom nas je pratio. Auto je izišao, skrenuo desno i tada sam zadnji put vidjela svog oca živog. Pamtit ću to dok sam živa. Tu scenu neću nikada zaboraviti – rekla je Iva.

Nakon što je emisija emitirana, Provjerenom se javila žena koja je rekla kako je u Radanu prepoznala svog silovatelja iz Vukovara 1991. godine.

Skupove je potaknuo val nasilja nad ženama za koji vlada kaže da je svaka četiri dana ove godine jedna žena ubijena. Skupovi su također uslijedili nakon masovnog napada nožem u Sydneyju ovog mjeseca u kojem je ubijeno šest ljudi, od kojih su pet žene.

Šta protestanti zahtijevaju?

Protestanti koji zahtijevaju strože kaznene zakone okupili su se u Sydneyju, glavnom gradu države Novog Južnog Walesa, na skupu, a potom i u prosvjednoj povorci zbog koje su zatvorene gradske ulice.

Neki protestanti nose natpise “Poštovanje” i “Ne više nasilje”. Procjenjuje se da se u glavnom gradu Južne Australije Adelaideu okupilo oko 3000 ljudi ispred zgrade gradskog parlamenta.

Albanese: Nasilje nad ženama je epidemija, moramo biti bolji

Premijer Albanese rekao je da će sutra učestvovati na skupu u glavnom gradu Canberri. “Hodat ću sa ženama širom Australije da kažem da je zaista dosta”, rekao je Albanese na društvenoj mreži X.

• Nasilje nad ženama je epidemija. Moramo biti bolji – dodao je. U Adelaideu senatorica Stranke zelenih Sarah Hanson-Young rekla je da je potreban “nacionalni hitni odgovor” kako bi se riješio problem.

• Žene su umorne od toga da im se govori ‘da, loše je, ali ne možemo puno učiniti’ – rekla je Hanson-Young.

Rodno uvjetovano nasilje je stalni problem u Australiji

Slični protesti zakazani su tokom vikenda u glavnim gradovima Zapadne Australije Perthu, Victorije Melbourneu, Tasmanije Hobartu i Queenslanda Brisbaneu.

Rodno uvjetovano nasilje stalni je problem u Australiji, zemlji od 26 miliona stanovnika. Godine 2021. desetine hiljada ljudi okupili su se zbog optužbi za seksualno zlostavljanje i nedolično ponašanje na nekim od najviših političkih dužnosti u zemlji, javlja Hina.

Učešće u ukupnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda na pijacama/tržnicama, posmatrano po grupama proizvoda, bilo je sljedeće: povrće 47,7 posto, voće 21,3 posto, mlijeko i mliječni proizvodi 14,8 posto, perad i jaja 7,7 posto, žita i proizvodi od žita 2,2 posto, te ostali proizvodi 6,6 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u FBiH u martu 2024. u odnosu na mart 2023. veća je za 2,2 posto, a u poređenju sa prosjekom 2023. veća je za 11,4 posto.

Direktor Esad Semić je potvrdio informaciju o kupovini poslovnog objekta i kazao da firma IM “Semić” Visoko kontinuirano unapređuje svoje poslovanje i teži da građanima ponudi samo najbolje.

-Naš cilj je da na zdravim osnovama stavimo u funkciju sve slobodne kapacitete koji se mogu iskoristiti za poslovanje, a kako bismo povećali broj zaposlenih u našem gradu. Poznati smo po kvaliteti u svim segmentima našeg poslovanja, ali i premium proizvodima koji naprosto nemaju konkurenciju, kazao je direktor Esad Semić.

Industrija mesa Semić, zajedno sa ostalim firmama koje su u vlasništvu porodice Semić, zapošljava više od 200 radnika.

-Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.

Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.

Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote, poručuju iz MUP-a USK.