Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa dodatno je zaoštrila sukob s Međunarodnim kaznenim sudom (ICC), uvodeći nove sankcije koje bi, osim same institucije, mogle pogoditi i kompanije koje joj pružaju finansijske, tehnološke i druge usluge.
Odluka Washingtona objavljena je u petak, u trenutku kada je pažnju međunarodne javnosti privukla i dodjela Nobelove nagrade za mir južnoafričkoj pravnici Navi Pillay, nekadašnjoj sutkinji ovog suda.
Sankcije predstavljaju novo poglavlje dugotrajnog spora između američke administracije i suda koji istražuje ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. Washington osporava nadležnost ICC-a u slučajevima koji se odnose na američke državljane, ali i na pojedine izraelske zvaničnike.
Rubio poručio da SAD neće prihvatiti procesuiranje Amerikanaca
Američki državni sekretar Marco Rubio poručio je da Trumpova administracija neće dozvoliti da Međunarodni kazneni sud pokreće postupke protiv američkih državljana.
„Predsjednik Trump nikada neće dopustiti Međunarodnom kaznenom sudu da procesuira Amerikance“, izjavio je Rubio u saopćenju koje je Reuters imao na uvid prije zvanične objave odluke.
Obrazlažući potez Washingtona, Rubio je najavio mjere usmjerene na ograničavanje mogućnosti suda da obavlja svoj posao.
„Zato danas Sjedinjene Države sankcioniraju Međunarodni kazneni sud. Zabranit ćemo transakcije s ovim odmetnutim sudom, ukloniti njegove resurse i osakatiti njegovu sposobnost djelovanja“, poručio je američki državni sekretar.
Za razliku od ranijih mjera usmjerenih na pojedine tužioce i sudije, proširenje sankcija moglo bi imati šire posljedice za svakodnevno funkcionisanje institucije. Kompanije koje posluju na američkom tržištu mogle bi biti primorane prekinuti saradnju sa sudom, dok bi finansijske institucije i pružaoci tehnoloških usluga mogli ograničiti ili potpuno obustaviti svoje usluge.
ICC odbacuje pritiske i najavljuje nastavak rada
Iz Međunarodnog kaznenog suda poručuju da američke mjere neće zaustaviti njegove istrage i postupke. Zamjenica tužitelja ICC-a Nazhat Shameem Khan ocijenila je da je riječ o potezu koji ugrožava nezavisnost međunarodnog pravosuđa.
„Sankcije imaju za cilj potkopati vladavinu prava na međunarodnoj razini te rad neovisne pravosudne institucije“, izjavila je Khan za Reuters.
Dodala je da će sud nastaviti raditi na predmetima koji su u njegovoj nadležnosti, uprkos političkom i finansijskom pritisku.
Spor između Washingtona i ICC-a posebno je produbljen nakon izdavanja naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i drugih izraelskih zvaničnika zbog navodnih ratnih zločina u Gazi. Sjedinjene Američke Države protive se postupanju suda u ovom slučaju, dok ICC svoje odluke zasniva na vlastitim pravnim ovlaštenjima.
Dodatni izvor neslaganja predstavlja istraga o postupanju američkih vojnika u Afganistanu, koju je sud ranije vodio, a potom zaključio.
Međunarodni kazneni sud osnovan je 2002. godine s ciljem procesuiranja pojedinaca odgovornih za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Ima 125 država članica, među kojima su sve članice Evropske unije i gotovo sve članice NATO-a, dok Sjedinjene Američke Države i Turska nisu članice suda.
Nobelova nagrada u sjeni sukoba oko međunarodnog pravosuđa
Dodjela Nobelove nagrade za mir južnoafričkoj pravnici Navi Pillay dobila je dodatnu političku težinu zbog trenutka u kojem je objavljena. Pillay je bila sutkinja Međunarodnog kaznenog suda od 2003. do 2008. godine, a nagrađena je za doprinos međunarodnom krivičnom pravosuđu.
U obrazloženju nagrade istaknuta je važnost nezavisnih sudija i institucija međunarodnog prava u vremenu pojačanih političkih pritisaka.
Poruka Nobelovog odbora naglašava da kažnjavanje odgovornih za ratne zločine i osiguravanje pravde za žrtve predstavljaju važne temelje trajnog mira.
Upravo bi posljedice novih američkih sankcija mogle postati jedan od ključnih izazova za funkcionisanje ICC-a. Mjere koje ograničavaju poslovanje s institucijom mogu utjecati na bankarske usluge, osiguranje, softversku podršku i druge sisteme neophodne za vođenje istraga i sudskih postupaka.
Zbog toga su se u sudu već ranije pripremali za mogućnost novih ograničenja. Prema navodima iz izvještaja, radilo se na prelasku s Microsoftovih programa na alternativna softverska rješenja, kao i na uspostavljanju novih bankarskih i zdravstvenih aranžmana.
Sekretar suda Osvaldo Zavala Giler prethodno je pozvao Evropsku uniju da razmotri aktiviranje takozvanog mehanizma blokiranja, pravnog instrumenta kojim se nastoji zaštititi evropske kompanije od određenih posljedica sankcija koje druge države nameću izvan vlastite teritorije.
Dalji razvoj situacije pokazat će u kojoj će mjeri američke mjere otežati rad Međunarodnog kaznenog suda i kako će evropske zemlje odgovoriti na pritisak koji bi mogao imati posljedice i za međunarodnu pravosudnu saradnju.
(Kakanj-X)
