Školski raspust u Kaknju iskorišten je za radove na obnovi školske infrastrukture, a jedna od lokacija na kojoj je trenutno posebno intenzivno je Osnovna škola „Hamdija Kreševljaković“.
U dvorištu ove škole privode se kraju radovi na rekonstrukciji, za koju je Ministarstvo izdvojilo 250.000 KM. Općina Kakanj preuzela je projektantski dio posla, dok je realizacija zahtjevnih procedura povjerena školskom menadžmentu.
Na projektu su, kako je navedeno, kontinuirano angažovani načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević, ministar Mirza Mušija i rukovodstva kakanjskih škola, koji kroz zajedničku komunikaciju prate aktivnosti na obnovi školske infrastrukture.
Radovi u dvorištu škole ulaze u završnicu
Rekonstrukcija dvorišta OŠ „Hamdija Kreševljaković“ odvija se tokom školskog raspusta, kada je prostor moguće urediti bez ometanja nastave.
Za ovaj projekat osigurano je 250.000 KM, dok je Općina Kakanj preuzela ulogu projektanta. Školski menadžment učestvuje u provođenju procedura neophodnih za realizaciju projekta.
Rezultat dosadašnjih aktivnosti najbolje će se vidjeti nakon završetka radova, kada će učenici i nastavnici dobiti uređeniji prostor u okviru školskog kompleksa.
Škola s tradicijom dugom više od šest decenija
Zgrada škole izgrađena je 1960. godine, a njena prva školska godina bila je ispunjena brojnim aktivnostima. Organizovani su karneval, učeničko zimovanje na Romaniji, koncerti vokalne i instrumentalne muzike, kao i učešća na takmičenjima.
U prvim godinama rada škola je imala posebno važnu ulogu za obrazovanje djece s područja gotovo cijele tadašnje općine. Nastava se odvijala u tri smjene, a škola je imala čak 37 odjeljenja.
Kroz njene učionice prošle su generacije učenika, dok su među nastavnicima koji su ostavili trag u njenoj historiji bili Hilmija Delibašić, Mihajlo Hovanjski i Emir Omeragić I drugi.
Škola je u početku nosila ime „Ivo Lola Ribar“, a danas nosi ime Hamdije Kreševljakovića.
Ime velikog bosanskohercegovačkog historičara
Ime škole podsjeća na Hamdiju Kreševljakovića, učitelja, pedagoga i historičara čiji je rad imao značajno mjesto u proučavanju prošlosti Bosne i Hercegovine.
Kreševljaković je još kao mlad pokazivao interes za starine i narodnu tradiciju. Obišao je brojna područja Bosne i Hercegovine nastojeći da činjenice o temama kojima se bavio upozna neposredno na terenu.
Objavljivao je u različitim listovima i časopisima, a posebno se bavio historijom Bosne i Hercegovine. Njegova interesovanja obuhvatala su i rudarstvo te pitanja organizacije rudarske proizvodnje u važnim rudarskim centrima, među kojima je bio i Kakanj.
Iza sebe je ostavio više od 300 radova, članaka i knjiga. Njegov naučni i kulturni doprinos ostao je važan dio bosanskohercegovačke historiografije.
Umro je 1959. godine, a danas njegovo ime nosi jedna od najstarijih i najpoznatijih osnovnih škola u Kaknju.
(Kakanj-X)
