Asmer Hajdarević, diplomirani inženjer saobraćaja, stalni sudski vještak saobraćajne struke i osnivač firme R-TEC Kakanj, uputio je javnosti savjete koji bi vozačima mogli biti od velike koristi ukoliko se nađu u situaciji da učestvuju u saobraćajnoj nezgodi u kojoj nisu odgovorni za nastanak štete.
Njegova objava privukla je pažnju velikog broja građana jer se odnosi na postupanje nakon saobraćajne nezgode, posebno u slučajevima kada je vozilo osigurano kod osiguravajućih društava registrovanih na području bh. entiteta Republika Srpska. Hajdarević upozorava da naizgled jednostavna odluka o popunjavanju evropskog izvještaja može imati ozbiljne posljedice prilikom ostvarivanja prava na naknadu štete.
Savjet vozačima: Tražite podatke o osiguranju i uviđaj policije
Hajdarević ističe da bi vozači, prije bilo kakvog potpisivanja dokumentacije, trebali provjeriti kod kojeg je osiguravajućeg društva osigurano vozilo koje je prouzrokovalo nezgodu.
„U slučaju da budete sudionikom saobraćajne nezgode, u kojoj niste krivi, obavezno tražite od policijskog službenika ili vozača-štetnika podatak o nazivu osiguravajućeg društva, te ukoliko je to društvo registrovano na području entiteta Republika Srpska, ili je polica osiguranja ugovorena u nekoj od podružnica registrovanih na području RS-a, nemojte pristajati na popunjavanje izvještaja o nezgodi (evropski obrazac), nego tražite da policija radi uviđaj.“
Kako navodi, čak i ako zbog takve odluke uslijedi novčana kazna zbog nepopunjavanja evropskog obrasca, ona može biti daleko manji trošak od mogućeg gubitka prava na punu naknadu štete.
„Možda ćete zbog toga biti sankcionisani prekršajnim nalogom od 50-250 KM (zbog nepopunjavanja izvještaja), gdje ćete iskoristiti svoje pravo i platiti 50% tog iznosa u roku 8 dana, ali ćete izbjeći moguće neugodnosti i poteškoće pri naplati štete.“
Upozorenje na zakonska ograničenja i sudsku praksu
Objašnjava da je razlog za ovakav savjet sadržan u odredbama Zakona o obaveznim osiguranjima bh. entiteta RS, koje, prema njegovim riječima, mogu utjecati na visinu isplaćene odštete.
„Zašto ovo pišem, članom 37 stav 2 i 3 Zakona o obaveznim osiguranjima RS, je definisano da se evropski izvještaj popunjava poslije saobraćajne nezgode sa manjom materijalnom štetom koja ne prelazi 500 KM, pa s tim u vezi osiguravajuća društva sa područja RS-a odbijaju da plate veće iznose ako je poslije nezgode popunjen evropski izvještaj.“
Dodaje da je takvo tumačenje potvrđeno i u jednoj presudi Vrhovnog suda RS.
„Nažalost i jedna od presuda Vrhovnog suda RS se odnosi na taj dio, gdje su poništene presude prvostepenog i drugostepenog suda, te dosuđen maksimalan iznos štete od 500 KM, jer je poslije nezgode popunjen evropski obrazac, a ostećeni je po nalazu vještaka mašinske struke imao štetu cca 10 000 KM.“
Prema njegovim riječima, procjena stvarne vrijednosti štete neposredno nakon nezgode nije jednostavna, zbog čega smatra da je policijski uviđaj sigurnije rješenje.
„S obzirom da ni učesnici u nezgodi, a ni policijski službenici nisu stručni da odmah na licu mjesta procjene štetu, i definišu da li ona prelazi 500 KM, savjetujem da tražite da se radi uviđaj i slobodno prihvatite prekršajni nalog za nepostupanje po članu 158, stav 2 i 3, jer je taj prekršajni nalog zanemariv u odnosu na štetu, posebno ako ona iznosi par hiljada maraka.“
Ne potpisujte ono s čim se ne slažete
Hajdarević tvrdi da se u praksi često događa da učesnici nezgode budu nagovoreni da popune evropski izvještaj kako bi postupak bio brži ili kako bi druga strana izbjegla sankcije.
„Vrlo često policijski službenici vrše pritisak na učesnike u nezgodi da popune evropski izvještaj, prijeteći ovim ili onim kaznama, pa se često desi slučaj da oštećeni u namjeri da izađe u susret uzročniku štete (da ne plati kaznu za prouzrokovanje nezgode) i uz savjet policijskog službenika “da tako ide brže” prihvati da se popuni evropski izvještaj i onda se poslije javljaju problemi pri naplati štete.“
Posebno naglašava da evropski izvještaj može biti potpisan isključivo uz saglasnost učesnika nezgode.
„Evropski izvještaj ne smije niko potpisati u Vaše ime, dakle ako Vi odbijate potpisati evropski, policajac ne smije potpisati u Vaše ime.“
Kao ilustraciju navodi i primjer troškova popravke vozila.
„Informacije radi, lakiranje dvije pozicije na vozilu (npr. branik i blatobran, ili dvoja vrata) u bolje opremljenim lakirnicama prelazi 500 KM.“
Na kraju svoje objave svim vozačima poželio je da im ovakvi savjeti nikada ne budu potrebni.
„Iskreno se nadam da vam ove informacije neće nikad zatrebati. Puno sretno pređenih kilometara želim.“
(Kakanj-X)
