Umjetna inteligencija danas je postala dio svakodnevice. Pomaže pri pisanju tekstova, prevođenju, programiranju, planiranju putovanja i pronalaženju odgovora na gotovo svako pitanje u svega nekoliko sekundi. Međutim, sve veći broj naučnika upozorava da bi pretjerano oslanjanje na ovakve alate moglo ostaviti posljedice na način na koji ljudski mozak uči, pamti i donosi odluke.
Najnovija istraživanja pokazuju da generativni AI može biti izuzetno koristan pomoćnik, ali i da dugoročno postoji rizik od slabljenja određenih kognitivnih sposobnosti ako ljudi sve češće prepuštaju razmišljanje tehnologiji.
Brži odgovori, ali manje samostalnog razmišljanja
Rezultati nekoliko naučnih studija ukazuju na zanimljiv paradoks. Ljudi koji koriste umjetnu inteligenciju često brže dolaze do tačnih rješenja i postižu bolje rezultate u trenutnim zadacima. Ipak, kada ostanu bez pomoći AI alata, njihove sposobnosti rješavanja problema i spremnost da samostalno traže rješenja mogu biti slabije.
Posebnu pažnju privuklo je američko-britansko istraživanje provedeno na više od 1.200 ispitanika. Ono je pokazalo da korištenje AI sistema može kratkoročno povećati uspješnost u zadacima poput matematike ili razumijevanja pročitanog teksta, ali da istovremeno smanjuje upornost i motivaciju za samostalno učenje.
Istraživači upozoravaju da upravo ustrajnost predstavlja jedan od najvažnijih temelja dugoročnog sticanja znanja i razvoja novih vještina.
Mozak bira lakši put
Stručnjaci objašnjavaju da ljudski mozak prirodno nastoji štedjeti energiju, zbog čega često bira najjednostavniji način za rješavanje problema.
Ako umjetna inteligencija preuzme veliki dio intelektualnih zadataka, postoji mogućnost da će se određene mentalne sposobnosti koristiti sve rjeđe. Dugoročno bi to moglo utjecati na pamćenje, kritičko razmišljanje i sposobnost donošenja složenih odluka.
Slične zaključke donijelo je i istraživanje Instituta za tehnologiju u Massachusettsu (MIT), koje je pokazalo da su studenti koji su koristili generativnu umjetnu inteligenciju pri pisanju eseja pokazivali slabije razvijene vještine kritičkog promišljanja u odnosu na one koji su zadatke rješavali samostalno.
Naučnici ovaj fenomen nazivaju “kognitivnim rasterećenjem”, odnosno prepuštanjem dijela mentalnog napora tehnologiji.
Tehnološke kompanije pokušavaju pronaći ravnotežu
Svjesne ovih upozorenja, kompanije koje razvijaju AI sisteme počele su uvoditi funkcije koje korisnike potiču na samostalno razmišljanje umjesto da im odmah ponude gotov odgovor.
Pojedini chatbotovi danas nude način rada u kojem postavljaju dodatna pitanja, daju smjernice ili navode korisnika da sam pronađe rješenje. Cilj takvog pristupa jeste da umjetna inteligencija bude pomoćnik u učenju, a ne zamjena za razmišljanje.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da još uvijek ne postoje dugoročna istraživanja koja bi sa sigurnošću pokazala kakve će posljedice višegodišnje korištenje generativne umjetne inteligencije imati na ljudski mozak.
Do tada preporuka naučnika ostaje ista, AI koristiti kao alat koji olakšava rad, ali ne dozvoliti da preuzme ulogu samostalnog razmišljanja. Upravo ravnoteža između tehnologije i vlastitih sposobnosti mogla bi biti ključ očuvanja kritičkog mišljenja u vremenu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije.
(Kakanj-X)
