Kvalitet zraka ima direktan utjecaj na ljudsko zdravlje i povezan je s ozbiljnim bolestima. Procjene pokazuju da zagađenje zraka svake godine dovodi do smrti oko devet miliona ljudi širom svijeta, što predstavlja približno svaku šestu smrt. Među njima je i oko 600.000 djece mlađe od pet godina.
Boravak u sredini sa povišenim nivoom zagađenja povećava vjerovatnoću pojave respiratornih infekcija, srčanih i moždanih udara, te razvoja karcinoma pluća. Naučna istraživanja potvrđuju da i kratkotrajna i dugotrajna izloženost zagađenom zraku negativno utiče na srce i krvne sudove. Najosjetljiviji su oni koji već imaju hronične bolesti, kao i djeca, starije osobe te osobe slabijeg socioekonomskog statusa. Najopasniji zagađivači su fine čestice PM2,5 koje prodiru duboko u pluća.
Utjecaj na zdravlje djece
Kod djece je rizik još izraženiji. Zagađen zrak je povezan sa većim brojem slučajeva upale pluća, bronhitisa i astme. Može pogoršati postojeće respiratorne tegobe, ali i doprinijeti nastanku novih. Dugotrajna izloženost štetnim česticama povezana je s povećanom učestalošću astme i njenog težeg toka.
Zagađenje zraka uzrokuje oksidativni stres i upalu disajnih puteva kod djece, što može dovesti do otežanog disanja, hroničnog bronhitisa i slabije razmjene kiseonika u plućima. Također slabi prirodne zaštitne mehanizme respiratornog sistema, pa je veća vjerovatnoća razvoja infekcija. Sve je više dokaza da zagađen zrak može utjecati i na psihofizički razvoj, uključujući i razvoj mozga.
Utjecaj na trudnoću i novorođenčad
Trudnice se posebno savjetuju da izbjegavaju visoke koncentracije zagađenja, baš kao što se savjetuje izbjegavanje duhanskog dima. Dugotrajna izloženost PM2,5 česticama povezuje se s većim rizikom od spontanog pobačaja, prijevremenog poroda i niže porođajne težine djeteta.
Zašto su djeca posebno ranjiva?
Djeca dišu brže od odraslih i tako unose više zagađujućih materija u organizam. Često dišu na usta, čime izostaje prirodno filtriranje zraka u nosnoj šupljini. Provedu više vremena u igri na otvorenom, nerijetko blizu tla gdje se čestice najviše zadržavaju. Njihov respiratorni sistem je još u razvoju, disajni putevi su uži, a imunitet nezreo, pa su infekcije lakše i opasnije.
Ako se zdravstveni problemi izazvani zagađenim zrakom ne prepoznaju i ne liječe pravovremeno, posljedice mogu biti dugotrajne, pa čak i doživotne. Studije pokazuju da djeca koja odrastaju u sredinama sa lošim kvalitetom zraka mogu imati i do 20% smanjen kapacitet pluća u odrasloj dobi.
Rizici su još veći u sredinama gdje djeca nemaju pristup adekvatnoj medicinskoj njezi, pravilnoj ishrani i higijenskim uslovima, jer oslabljen organizam teže podnosi infekcije i sporije se oporavlja.