Energetska pića su opasna za djecu, trudnice i osobe osjetljive na kofein te ih ne treba konzumirati.
Osim visokog udjela kofeina i šećera, novija analiza njemačkog instituta Öko-test pokazala je dodatni, ozbiljan rizik: u limenkama mnogih energetskih napitaka pronađena je industrijska hemikalija bisfenol A (BPA), koja utiče na hormonski sistem.
Šta je otkriveno testiranjem?
U okviru istraživanja analizirana su 22 energetska napitka, uglavnom standardne tržišne verzije. Rezultati su pokazali:
U većini limenki prisutan je bisfenol A (BPA), supstanca koja može negativno uticati na reproduktivno zdravlje, hormonsku ravnotežu i razvoj organizma. Povezuje se i s povišenim rizikom od tumora dojke, gojaznosti te poremećaja ponašanja kod djece.
Više od polovine analiziranih pića sadržavalo je više od 10 grama šećera na 100 ml, što znači da samo jedna limenka od 250 ml može imati oko osam kockica šećera.
Čak 18 od 22 testirana proizvoda dobila su ocjenu nezadovoljavajuće ili vrlo loše.
Zbog činjenice da su ta pića lako dostupna maloljetnicima, sve više zdravstvenih organizacija zahtijeva uvođenje ograničenja starosne dobi za njihovu kupovinu.
Sadržaj i djelovanje energetskih pića
Energetski napici najčešće sadrže kofein, taurin, glukuronolakton, vitamine, aminokiseline i znatne količine šećera. Iako se reklamiraju kao proizvodi koji povećavaju energiju i izdržljivost, naučni dokazi za takvo djelovanje su ograničeni. Količina kofeina u limenci od 250 ml može biti jednaka jednoj šoljici kafe.
Međutim, ako adolescent unese nekoliko limenki u kratkom razmaku, mogu se javiti:
- razdražljivost i nemir,
- nesanica,
- ubrzan rad srca i preskakanje otkucaja,
- drhtavica,
- pojačano znojenje,
- pa čak i opasne srčane aritmije.
- BPA – rizik skriven u ambalaži
Bisfenol A se koristi u premazima unutrašnjosti limenki. Lako prelazi u piće, a Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) upozorava da i veoma male količine mogu imati štetne posljedice, posebno na imunološki sistem. Prema rezultatima istraživanja, kod tinejdžera težine oko 60 kg preporučeni dnevni unos BPA može biti prekoračen već nakon konzumiranja jedne limenke nekih proizvoda.
Iako će upotreba BPA u ambalaži za hranu biti zabranjena od početka 2025. godine, prijelazni rokovi znače da će proizvodi s BPA biti prisutni na tržištu još najmanje do sredine 2026. godine.
Šećer ili zaslađivači – oba predstavljaju problem
Većina testiranih napitaka imala je izrazito visok udio šećera, a dio proizvođača umjesto šećera koristi umjetne zaslađivače poput acesulfam-K ili sukraloze. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da redovna upotreba takvih zaslađivača može uticati na metabolizam i povećati rizik od prerane smrtnosti.
Energetska pića ne preporučuju se djeci i adolescentima, niti osobama koje su osjetljive na kofein. Visok udio kofeina i šećera, potencijalna izloženost BPA-u, te zavaravajući dodaci poput vitamina čine ih proizvodima s realnim zdravstvenim rizikom, uprkos njihovoj širokoj dostupnosti i agresivnom marketingu.
Ako je cilj poboljšanje fokusa, energije i opšteg stanja organizma, sigurnije i dugoročno učinkovitije rješenje su dovoljno sna, pravilna hidracija, uravnotežena ishrana i redovna fizička aktivnost.
(Kakanj-X)
