Ekstremne vru\u0107ine ili tropske zarazne bolesti, \u010dak i u prethodno umjerenim regijama: klimatske promjene utje\u010du na ljudsko zdravlje. Istra\u017eiva\u010di upozoravaju da nepoduzimanje ni\u0161ta ko\u0161ta ljudske \u017eivote. \u010cak i kad bi prosje\u010dno pove\u0107anje globalne temperature ostalo na ne\u0161to manje od dva stepena u usporedbi s predindustrijskim vremenima, broj globalnih smrtnih slu\u010dajeva uzrokovanih vru\u0107inom pove\u0107ao bi se za 370 posto do sredine stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Rezultat je to nove studije Lancet Countdown o zdravlju i klimatskim promjenama koju je 114 me\u0111unarodnih nau\u010dnika objavilo u stru\u010dnom \u010dasopisu The Lancet.<\/p>\n\n\n\n

Sve vi\u0161e smrti od vru\u0107ina<\/h2>\n\n\n\n

U skladu s tim, ljudi \u0161irom svijeta izlo\u017eeni su ekstremnoj vru\u0107ini dvostruko vi\u0161e dana nego u razdoblju od 1986. do 2005. To je posebno opasno po \u017eivot male djece i starijih ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Kako pi\u0161e Tagesschau, broj smrtnih slu\u010dajeva osoba starijih od 65 godina od vru\u0107ina nedavno je porastao za 85 posto u usporedbi s razdobljem od 1991. do 2000. godine. Marina Romanello sa University College London zaklju\u010duje: “Neaktivnost \u0107e nas skupo ko\u0161tati. Ne mo\u017eemo si priu\u0161titi da budemo toliko neaktivni – cijena \u0107e biti ljudski \u017eivoti”.<\/p>\n\n\n\n

Klimatske promjene poti\u010du \u0161irenje bolesti i ote\u017eavaju nabavku hrane, ka\u017eu stru\u010dnjaci.<\/p>\n\n\n\n

<\/figure>\n\n\n\n

Emisije CO2 jo\u0161 su previsoke<\/h2>\n\n\n\n

Sve ve\u0107a vru\u0107ina tako\u0111er zna\u010di da rad ili vje\u017ebanje na otvorenom postaje sve rizi\u010dnije. Osim toga, raste opasnost od \u0161umskih po\u017eara i \u0161irenja tropskih zaraznih bolesti. Istra\u017eiva\u010di priznaju da se kori\u0161tenje obnovljivih izvora energije pove\u0107ava i da se poduzimaju dodatne mjere za za\u0161titu klime.<\/p>\n\n\n\n

Ali 1.337 tona uglji\u010dnog dioksida i dalje se emitira svake sekunde, ka\u017ee biokemi\u010dar Romanello.<\/p>\n\n\n\n

“Ne smanjujemo emisije ni pribli\u017eno dovoljno brzo da zadr\u017eimo klimatske prijetnje na razinama kojima na\u0161i zdravstveni sustavi mogu upravljati.”<\/p>\n\n\n\n

U Njema\u010dkoj su ljudi izme\u0111u 2013. i 2022. bili izlo\u017eeni vru\u0107ini potencijalno opasnoj po \u017eivot u prosjeku 7,9 dana godi\u0161nje. Iako je to znatno manje od globalnog prosjeka od 86 dana, prosje\u010dne ljetne temperature u ovoj zemlji u godinama 2018. do 2022. bile su za 1,8 stepeni Celzijusa vi\u0161e nego u razdoblju od 1986. do 2005. godine.<\/p>\n\n\n\n

U oktobru je zabilje\u017een i novi globalni toplinski rekord. Posljedice: ekstremne vremenske prilike s hiljadama smrtnih slu\u010dajeva.<\/p>\n\n\n\n

Smrti povezane s prehranom<\/h2>\n\n\n\n

Drugi dio izvje\u0161\u0107a posve\u0107en je povezanosti prehrane, klimatskih promjena i zdravlja. Nau\u010dnici su utvrdili da je dr\u017eanje stoke odgovorno za 57 posto svih emisija stakleni\u010dkih plinova iz poljoprivrede u cijelom svijetu. Ne samo da posebno goveda ispu\u0161taju velike koli\u010dine metana nego uzgoj sto\u010dne hrane tro\u0161i velike dijelove poljoprivrednog zemlji\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, 1,9 miliona smrtnih slu\u010dajeva u svijetu bilo je povezano s pretjeranom konzumacijom crvenog mesa, mesnih prera\u0111evina i mlije\u010dnih proizvoda u 2020. Istra\u017eiva\u010di stoga zagovaraju biljnu prehranu s malo mesa.<\/p>\n\n\n\n

Ali nau\u010dnici imaju i pozitivne vijesti. Globalna smrtnost uzrokovana one\u010di\u0161\u0107enjem zraka pala je za 15,7 posto od 2005. godine. Osim toga, oko 1.500 milijardi eura ulo\u017eeno je u \u010distu energiju 2022. godine, 61 posto vi\u0161e nego u fosilnu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ekstremne vru\u0107ine ili tropske zarazne bolesti, \u010dak i u prethodno umjerenim regijama: klimatske promjene utje\u010du na ljudsko zdravlje. Istra\u017eiva\u010di upozoravaju da nepoduzimanje ni\u0161ta ko\u0161ta ljudske \u017eivote. \u010cak i kad bi prosje\u010dno pove\u0107anje globalne temperature ostalo na ne\u0161to manje od dva stepena u usporedbi s predindustrijskim vremenima, broj globalnih smrtnih slu\u010dajeva uzrokovanih vru\u0107inom pove\u0107ao bi se […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":264788,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1043],"tags":[365],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/kakanj-x.com\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/apocalyptic-2392380_1280.jpg?fit=1280%2C842&ssl=1","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/264787"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=264787"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/264787\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/264788"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=264787"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=264787"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=264787"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}