Zemlja je nedavno obavila punu rotaciju br\u017ee nego ikad dosad otkad se vr\u0161e takva mjerenja. Zbog toga \u0161to je pono\u0107 do\u0161la 1,59 milisekundi br\u017ee nego ina\u010de moglo bi se dogoditi da \u0107e po prvi put ikad satovi \u0161irom svijeta biti pomaknuti prema naprijed.<\/p>\n

Petak, 29. jula, bio je najkra\u0107i dan na Zemlji od \u201960-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a, kada su nau\u010dnici po\u010deli mjeriti rotaciju mati\u010dne nam planete uz pomo\u0107 visoko preciznih atomskih satova, pi\u0161e tportal.<\/p>\n

Op\u0107enito govore\u0107i, Zemlja se jednom okrene oko svoje ose svakih 24 sata. Ta rotacija \u010dini jedan dan, \u010diji su ciklusi izlazaka i zalazaka Sunca oblikovali obrasce za \u017eivot milijardama godina.<\/p>\n

Zadnjih nekoliko godina oboreno je vi\u0161e rekorda kada je rije\u010d o brzini rotacije Zemlje. Tokom 2020. godine Zemlja je zabilje\u017eila 28 najkra\u0107ih dana u zadnih 50 godina. Najkra\u0107i me\u0111u njima bio je 19. jula te godine, koji je srezao 1,47 milisekundi od 86.400 sekundi, koliko ih ima u danu.<\/p>\n

U pore\u0111enju s ranim periodom njene historije, Zemlja se trenutno vrti sporije nego ranije. Prije 1,4 milijarde godina dan je trajao ne\u0161to kra\u0107e od 19 sati. Dani su se od tada produ\u017eavali, otprilike za 74 hiljaditi dio sekunde svake godine. Za to je uglavnom bio odgovoran Mjesec, \u010dija gravitacija postepeno usporava brzinu rotacije.<\/p>\n

Iako Zemlja usporava gledano dugoro\u010dno, kratkoro\u010dno slika nije tako jasna. Naime, puno je toga \u0161to utje\u010de na brzinu Zemljine rotacije.<\/p>\n

Zemlja u sebi sadr\u017ei otopljenu jezgru. Na povr\u0161ini ima kontinente koji se pomi\u010du, oceane koji bujaju i gle\u010dere koji nestaju. Cijela planeta omotana je tankim pokrovom plinova i klima se dok se vrti oko svoje ose.<\/p>\n

\u010cak i ja\u010di vjetrovi iz perioda El Nina mogu usporiti rotaciju za djeli\u0107 milisekunde, dok je zemljotresi mogu produ\u017eiti.<\/p>\n

Kako bi svjetske satove dr\u017eala uskla\u0111enim, Me\u0111unarodna telekomunikacijska unija (specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija) uvela je dodavanje po sekunde tu i tamo tijekom juna i decembra.<\/p>\n

Za to je zadu\u017eena Me\u0111unarodna slu\u017eba za rotaciju i referentne sisteme Zemlje, koja svjetske vlade mora o eventualnom dodavanju ili oduzimanju sekunde obavijestiti \u0161est mjeseci unaprijed.<\/p>\n

Dosad je ukupno dodano 27 takvih prijestupnih sekundi. Prvi put su to u\u010dinili 1972. godine, a zadnji put je to bilo potrebno 2016.<\/p>\n

Naredna prilika bit \u0107e u decembru ove godine, ali \u010dini se kako \u0107e ubrzana rotacija Zemlje sama rije\u0161iti taj problem. To bi bilo po\u017eeljno jer se ve\u0107 mogu \u010duti upozorenja kako bi negativna prijestupna sekunda mogla imati nezgodne posljedice po softver koji se oslanja na ta\u010dno vrijeme.<\/p>\n

Naime, ve\u0107ina tehnolo\u0161kih sistema podrazumijeva kako se vrijeme konstantno kre\u0107e prema naprijed. Prilagodba u suprotnom smjeru mogla bi dovesti do problema u funkcionisanju, pa i raspada pojedinih sistema.<\/p>\n

Petak, 29. juli, bio je najkra\u0107i dan na Zemlji od ‘60-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a. To bi moglo dovesti do problema sa softverom koji se oslanja na ta\u010dno vrijeme, a koji je sveprisutan. Zemlja je nedavno obavila punu rotaciju br\u017ee nego ikad dosad otkad se vr\u0161e takva mjerenja. Zbog toga \u0161to je pono\u0107 do\u0161la 1,59 milisekundi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":239565,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1046],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/kakanj-x.com\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/zemlja_planeta_ps.jpg?fit=750%2C481&ssl=1","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/239564"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=239564"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/239564\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/239565"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=239564"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=239564"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kakanj-x.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=239564"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}