35.7 C
Kakanj
Utorak, 27 Jula, 2021

Vlasnik restorana u Hrvatskoj objavio: “Dajem tisuću kuna onome tko mi pronađe konobara!”

spot_imgspot_imgspot_imgspot_img


“Dajem tisuću kuna onome tko mi pronađe konobara”, vapaj je to jednog očajnog pulskog ugostitelja koji, iako je sezona već počela, a u gradu je sve više turista, traži školovane konobare koji će odraditi sezonu, piše DW.

Bez konobara je ostao jedno jutro jer se jednostavno, nakon burnije noći, nisu pojavili na poslu. A nove je teško pronaći, pa čeka radnike iz Srbije koji još uvijek rješavaju probleme s “papirima”.

Iako su mnogi očekivali da će zbog korone domaćih radnika biti koliko hoćeš jer su se mnogi vratili kući s rada u inozemstvu, te da će poslodavci iskoristiti tu situaciju umanjujući njihova prava, dogodilo se suprotno. Kao i uoči pandemije 2019., i ove je godine na tržištu nestašica domaće radne snage.

Ministarstvo unutarnjih poslova od početka godine do 16. juna izdalo je 31.157 dozvola za boravak i rad državljana iz trećih zemalja, 13 posto više nego lani u istom razdoblju, ali i petinu manje nego preklani. Samo za djelatnost turizma i ugostiteljstva ove je godine izdana 4.191 dozvola.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za DW upozorava da je Hrvatska, kao i druge tranzicijske zemlje, svoju konkurentnost gradila na obespravljenim i slabo plaćenim radnicima.

“Takva je politika, osobito nakon ulaska Hrvatske u EU, dovela do značajnog iseljavanja stanovništva, posebno mladih, visokoobrazovanih i strukovno obrazovanih građana. Procjenjuje se da je Hrvatsku napustilo do deset posto stanovnika”, kaže Sever, iako statistike pokazuju nešto manji postotak jer se dio ljudi nije odjavio.

Ta se „rupa” neprestano krpa uvozom stranih radnika, dodaje on, što iz godine u godinu cementira cijenu rada i nestalne oblike ugovora o radu. A kombinacija zadržavanja niskih plaća i nesigurnih oblika potiče daljnje iseljavanje domicilnog stanovništva, tvrdi on.

„Iako se dio radnika zbog pandemije vratio u Hrvatsku, ipak je u pojedinim djelatnostima i dalje primjetan nedostatak radne snage, osobito u turizmu i ugostiteljstvu, graditeljstvu, a nedostaje i majstora poput elektroinstalatera i bravara. Od ožujka 2020. pa do kraja svibnja ove godine javne su vlasti kroz mjere potpore za očuvanje radnih mjesta uplatile više od 10,5 milijardi kuna za više od 680.000 radnika.

“Mjerama je obuhvaćeno više od 120.000 obrtnika i poslodavaca”, objašnjava Sever. Za koronakrize sindikalisti su se susretali s raznim zloporabama nekih poslodavaca: od prisilnog slanja radnika na godišnji odmor, rada ljudi koje poslodavci vode na godišnjem, neuplaćivanja pripadajuće razlike između ugovorene plaće i uplaćene državne potpore, sve do umanjenja ugovorene plaće bez radnikove suglasnosti.

Upućivani su na rad od kuće bez dodatka ugovoru o radu, plaćanja povećanih troškova zbog takvog rada, nepoštivanja radnog vremena, neplaćenog prekovremenog rada od kuće, nabraja sindikalist.

Iako u Hrvatsku dolaze raditi ljudi iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, i njih je sve manje s obzirom da je i njima, kao i Hrvatima, isplativije otići u razvijenije zapadnoeuropske zemlje.

„Sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku putem posredničkih agencija iz Nepala, Filipina, Bangladeša, Kine, Indije, Rusije, Koreje, čak i Tajlanda, Meksika… Najviše se zapošljavaju u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu i nekim drugim uslužnim i pomoćnim poslovima. Nude im se jednake plaće koje se za iste poslove nude i domaćim. No, problem je u tome što domaći od takvih plaća ne mogu živjeti, a strani, koji dolaze iz sustava rada u kojem mjesečna prosječna plaća jedva dosegne 30 eura ili tek nešto više, ipak uspijevaju nešto poslati obiteljima”, objašnjava Sever.

Pratite Kakanj-X.com putem aplikacije za Android i društvenih mreža FacebookTwitter i Instagram

- MARKETING -

NAJNOVIJE

- MARKETING -

POVEZANO